Različiti stavovi u Skupštini: Saglasni o problemima, ne i o rješenjima

Politički motivisana ubistva i napadi, slučajevi kriminala i korupcije, kao i različite zloupotrebe državnih institucija, neka su od pitanja koja su otvarana u okviru anketnih odbora u Skupštini Crne Gore.

Ipak, iako su brojni slučajevi bili predmet parlamentarnih istraga, njihov konkretan efekat do sada je bio ograničen. Kako bi pojedine teme dobile jasne zaključke, a rad anketnih odbora prerastao okvire političkog nadmetanja i dobio veći institucionalni značaj, Institut Alternativa predlaže izmjene zakona. U Skupštini su, ipak, po ovom pitanju mišljenja podijeljena. Dok potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj podržava izmjene zakona koje bi ojačale rad ovih tijela, poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević smatra da je predlog pogrešno postavljen i da je prije svega potrebno urediti mehanizme kontrole u stalnim skupštinskim odborima.

Bez novog zakona, nema ni odgovora, ni odgovornosti

Institut Alternativa predlaže da se Zakonom o parlamentarnoj istrazi uvedu kaznene odredbe za nedostavljanje tražene dokumentacije, kao i sankcije za neodazivanje na poziv anketnog odbora, odbijanje svjedočenja ili davanje neistinitog iskaza. Predlažu i veću transparentnost rada kroz obavezno objavljivanje zapisnika, izvještaja i druge dokumentacije, preciznije rokove za odlučivanje o pokretanju parlamentarne istrage, jasnija pravila za izbor rukovodstva odbora, te obavezu usvajanja plana rada sa definisanim saslušanjima i dokumentacijom koja će biti prikupljena.

– Bez ovih izmjena, parlamentarne istrage će i dalje imati ograničen domet: mogu otvoriti važna pitanja, ali neće dati odgovore, niti obezbijediti potpunu sliku, odgovornost i institucionalne zaključke – navode iz te NVO.

Niz pravnih i proceduralnih praznina opterećuje rad anketnih odbora, zbog čega se ovaj vid parlamentarne kontrole lako blokira i čini neefikasnim, smatraju u IA. Kako ocjenjuju, Važeći Zakon o parlamentarnoj istrazi ne uređuje dovoljno jasno rokove za odlučivanje o inicijativama, zamjenu rukovodstva odbora, obaveze pozvanih lica, planiranje rada i objavljivanje dokumentacije.

– Zbog toga se parlamentarne istrage često svode na politički atraktivna saslušanja, bez jasne strategije, analitičkog pristupa, kontinuiteta, potpunog uvida javnosti i djelotvornih posljedica. Kao prvi korak, Skupština treba da izmijeni Zakon o parlamentarnoj istrazi i propiše jasna pravila, rokove, obaveze i sankcije, kako bi parlamentarne istrage proizvodile činjenice, odgovornost i preporuke, a ne samo medijske efekte – navode iz te NVO.

Zirojević: Predlog nema mnogo smisla

Zirojević problematizuje i dio koji se odnosi na sankcije, navodeći da ne vidi na koji način bi se one mogle odrediti fizičkom licu, koje nije dio sistema ili bilo koje institucije.

– Suočavali smo se sa situacijama na anketnom odboru koji se tiče "crnih trojki", da jednostavno ljudi koji su danas u penziji, koji su u godinma, da se iz raznih razloga ne odazovu pozivu. Neki od njih su kao razlog navodili zdravstvene razloge, neki odsustvo iz države. Zato ne vidim na koji način bi ljude koji nemaju nikakvu obavezu, niti pokrivaju određenu funkciju, mogli da sankcionišemo. Dakle, nekoga ko ima 80 i kusur godina, ko se nalazi u penziji, ko možda više i ne živi u Crnoj Gori, vi ćete da sankcionišete zbog toga što se nije odazvao nekom anketnom odboru koji nije ni stalno radno tijelo Skupštine, već najčešće proizvod nekih političkih aspiracija. Ovo pitanje nismo razmatrali na partijskim organima, ali moj lični stav je da ovakav predlog nema mnogo smisla – zaključuje poslanik.

Podjsećaju da je taj zakon usvojen prije 14 godina, te da je, uprkos skromnim rezultatima odbora, do danas ostao nepromijenjen.

– Dvije istrage, afere "Telekom" 2012. godine i afere "Snimak" 2013. godine, završene su usvajanjem tehničkih izvještaja, bez institucionalnih posljedica; od 2020. godine razmatrano je deset inicijativa za otvaranje parlamentarne istrage, četiri su usvojene, ali su do sada formirana samo dva anketna odbora, od kojih nijedan nije završio rad – ističu iz IA.

Da anketni odbori predstavljaju jedan od važnih mehanizama parlamentarne kontrole izvršne vlasti i rasvjetljavanja pitanja od posebnog javnog interesa, ističe Camaj. Kako navodi, njihova uloga nije da zamijene rad tužilaštva ili sudova, već da kroz parlamentarni nadzor doprinesu utvrđivanju činjenica, jačanju odgovornosti institucija i povjerenja građana u njihov rad.

– Dosadašnja praksa je pokazala da su anketni odbori otvorili brojna važna pitanja, ali i da postoje ozbiljna ograničenja koja umanjuju efikasnost njihovog rada. Upravo zbog toga, smatram da je opravdano razgovarati o unapređenju Zakona o parlamentarnoj istrazi. Lično podržavam predložene izmjene koje imaju za cilj da ojačaju autoritet i djelotvornost anketnih odbora, uključujući jasnije obaveze dostavljanja dokumentacije, odgovornost za neodazivanje na poziv ili davanje neistinitih iskaza, kao i preciznije definisane rokove i procedure. Naravno, sve izmjene treba uskladiti sa Ustavom i postojećim pravnim poretkom, kako bi se očuvala prava svih učesnika postupka – kazao je Camaj za "Dan".

Različiti stavovi u Skupštini: Saglasni o problemima, ne i o rješenjima

Nikola Camaj

-SRDJAN BOLJEVIC

Podjseća i da je upravo on bio jedan od inicijatora i predlagača parlamentarne istrage u slučaju "Orlov let", kako kaže, upravo iz uvjerenja da Skupština mora koristiti sve raspoložive kontrolne mehanizme kada postoji izražen javni interes za rasvjetljavanje određenih događaja.

– Zato smatram da svaki korak koji će anketnim odborima omogućiti efikasniji rad, uz puno poštovanje zakona i institucija, zaslužuje ozbiljno razmatranje i podršku – zaključio je potpredsjednik Skupštine.

Sa druge strane, Zirojević ne vidi opravdanost predloga NVO, jer, kako kaže, takva praksa ne postoji u stalnim radnim tijelima parlamenta.

Nikola Zirojević

-FOTO: SKUPšTINA CRNE GORE

– Jedini odbor koji zahvaljujući Zakonu o parlamentarnom nadzoru ima mehanizme da eventualno sankcioniše instituciju i predstavnike institucije koji se ne odazovu pozivu odbora ili ne dostave određenu dokumentaciju koja je tražena je Odbor za bezbjednost i odbranu. Međutim, ni taj zakon se u primjeni nije pokazao najboljim. Dakle, čudi me kako mogu na prvo mjesto da se stavljaju anketni odbori, čiji su dometi prilično ograničeni, kada istu praksu nemamo na mnogo važnijim odborima. Nedavno smo imali situaciju da se predstavnici izvršne vlasti, trojica ministara, nisu pojavili na kontrolnom saslušanju pred Odborom za ekonomiju i finansije i budžet i da ne postoji apsolutno nikakva sankcija ili bilo kakva njihova obaveza da se oni pojave na tom odboru. Imali smo priliku da vidimo i slično ponašanje određenih predstavnika izvršne vlasti i na Odboru za bezbjednost i odbranu, i to pored postojanja zakona koji definiše kontrolnu ulogu i nadzor nad bezbjednosnim sektorom. Tako da, prije nego što bismo regulisali rad stalnih odbora, mislim da bi bilo u potpunosti neprimjereno na ovaj način djelovati – kazao je Zirojević za

"Dan".

Preuzmite našu aplikaciju