Sa jedne od sjednica Vlade
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Rekonstrukcija vlade još uvijek na čekanju: Pritisak Brisela na Spajića ili politička partija šaha?
Iako je najavljivana kao čin koji bi mogao biti odložen za narednu sedmicu, proces rekonstrukcije Vlade Crne Gore dobio je iznenadni ubrzani rasplet.
Predlog Vlade o rekonstrukciji već je stigao u Skupštinu Crne Gore, a šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović najavio je za Televiziju Podgorica da će se sjednica parlamenta na kojoj će se raspravljati o izboru novih ministara održati već danas.
Đurović je objasnio da je kratkotrajno odlaganje uslijedilo isključivo zbog stranačkih obaveza NSD-a i Demokratske Crne Gore, precizirajući da je u pitanju bio partijski skup vezan za novi srpski odgovor. On je odbacio bilo kakve spekulacije o navodnom protivljenju međunarodnih adresa, poručivši da ova Vlada i parlamentarna većina uživaju punu podršku evropskih partnera i međunarodne zajednice. S obzirom na to da je premijer Milojko Spajić u četvrtak i petak u službenoj posjeti Češkoj, Đurović je naglasio da bilo koji potpredsjednik ili ministar u Vladi može u parlamentu ovlašćeno da obrazloži premijerov predlog.
Ipak, u diplomatskim krugovima i dalje se analizira kako će Brisel gledati na činjenicu da Crna Gora dobija najbrojniji kabinet u regionu i šire, jer izgleda da evropske institucije ne shvataju baš u potpunosti neophodnost stvaranja ovako glomaznog aparata u državi s pola miliona stanovnika. S najavljena 33 člana u izvršnoj vlasti, Crna Gora će imati najobimniju vladu u poređenju sa svim državama članicama Evropske unije.
Analiza svih 27 evropskih prestonica pokazuje da nijedna članica EU nema kabinete s ovakvim nivoom usitnjavanja resora. U Holandiji izvršnu vlast čini 28 članova, dok čak i kompletna Evropska komisija ima 27 komesara. Države poput Italije broje 25 članova, Švedska 24, a Španija, Bugarska i Malta po 23 člana. Slijede Hrvatska, Grčka i Kipar sa po 22 člana, te Austrija, Danska i Poljska sa po 21 članom.
Dalje, Rumunija i Belgija funkcionišu sa po 20 članova vlade, dok Češka, Portugal i Finska imaju po 19 članova. Još veći kontrast predstavljaju najmoćnije zemlje Starog kontinenta: Francuska i Njemačka imaju po 18 članova Vlade, baš kao i Irska, Slovenija i Slovačka. Na samom dnu ove liste po broju funkcionera nalaze se Litvanija i Letonija sa po 15 članova, Estonija sa 13, te Luksemburg čija Vlada ima svega 12 članova.
Sa 33 člana, Podgorica prestiže svaku od ovih zemalja, što otvara pitanje racionalnosti takvog aparata u procesu evropskih integracija.
Podjela karata je već zaokružena. Poslanik NSD-a Jovan Vučurović trebalo bi da bude predložen za ministra bez portfelja zaduženog za saradnju sa Skupštinom i koordinaciju inspekcijskih službi, dok bi funkciju ministra saobraćaja preuzeo Radoš Zečević. Kandidatkinja za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje je Jelena Borovinić Bojović, a dio rekonstruisane vlasti biće i Zoran Jojić iz SNP-a, kojem je namijenjen resor sporta i mladih.
Ipak, kritike opozicije su oštre. Poslanik SD-a Boris Mugoša istakao je da se umjesto suštinskih reformi podvaljuje stvaranje najglomaznije vlade, ocjenjujući da je jedini kohezioni faktor vlasti podjela funkcija "po dubini, širini i dužini", te da razdvajanje resora nema nikakve suštinske logike. Upozorio je da je riječ o klasičnoj bahatosti i stvaranju najglomaznijeg kabineta radi zadovoljenja partijskih apetita. On je istakao da je upitno dostavljanje materijala poslanicima u poslednjem trenutku i naglasio da razdvajanje resora nema logike niti će doprinijeti efikasnosti javne uprave. Po Mugošinim riječima, jedini pravi kohezioni faktor aktuelne većine jeste podjela funkcija i funkcionera po svim dubinama u susret predstojećim lokalnim i izbornim procesima.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU