
Međutim, on ne smatra da je taj demokratski napredak Crne Gore zadovoljavajući, "a nije u skladu ni sa očekivanjima koja Evropska unija ima od nas".
– Brojni građanski protesti zaista su odraz moderne evropske demokratije. Međutim, rezultati tih protesta su upitni. Ponekad osnov za protest može biti diskutabilan, u smislu da neki od tih nominalno građanskih protesta imaju možda neku drugu pozadinu, a neki protesti zaista nemaju smisla, niti utemeljenje za ostvarivanje određenih prava i slično. Ipak, nesporno je da imamo i veliki broj opravdanih protesta – rekao je Đukić.
Kako je dodao, zabrinjavajuće je često blokiranje magistralnih puteva, pri čemu je upitno i koliko ima smisla da se blokira neki putni pravac i zaustavi saobraćaj na nekoliko sati.
– Ukoliko je neka institucija nije uradila neki posao kako valja, onda treba protestovati ispred nje. Za mene je demokratski i evropski da kada neko ima utemeljen osnov za protestovanje ide pred instituciju koju krivi za svoje probleme, i neka tamo bude evropski odmjeren, a ako je potrebno, neka bude i radikalan – istakao je Đukić.
Direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović kazala je za naš list da se građani nakon pada DPS-a osjećaju znatno slobodnije i da u tome treba tražiti razlog zašto svoje nezadovoljstvo sve češće iskazuju protestima, a manji u građanskoj osviješćenosti.
– I za vladavine DPS-a građani su u dobroj mjeri bili osviješćeni da bi protestima mogli da postignu određene ciljeve, ali su znali da je u rigidnom režimu, kakav je režim DPS-a nedvojbeno bio, to bolje izbjegavati. Danas znaju da policijom ne rukovode Veselin Veljović i njemu slični, pa su i slobodniji da se organizuju da bi protestovali – rekla je Mrdović.
Ona je dodala da proteklih godina policija uglavnom nije sprečavala proteste, da građani to znaju i da zato ne strahuju da im represivna sila može naškoditi, kao što je to bio slučaj u vrijeme vladavine DPS-a.
– Građani su shvatili da je protest moćan vid pritiska na nadležne da uzmu u razmatranje njihove probleme. Mediji obično isprate proteste ispred Vlade, obično se zatvori ta jedna ulica i time se postiže ograničeni efekat pritiska na vlast – kazala je Mrdović.
Ona je stava da postoji veća sloboda kod građana, koji su shvatili da protest može (a i ne mora) dovesti do zadovoljenja njihovih zahtjeva, te da se u suprotnom, ako se ne protestuje i ako se ćuti, ništa neće postići, jer ih se vlast tek onda nikada neće sjetiti.
– Međutim, blokade saobraćajnica, naročito prometnih, otežavaju svakodnevni život brojnim građanima, a i škode privredi. Zato će vlast biti primorana da znatno brže reaguje i čuje zahtjeve protestanata nego što je to slučaj kada se protest organizuje ispred Vlade – zaključila je Mrdović.