Šimun: Radimo sve da zadržimo ljekare i decentralizujemo sistem

Šimun je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Elvira Zvrka o nedostajućem medicinskom kadru, rekao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu najpouzdaniji iz statistike Fonda za zdravstvo (FZO). 

- Osim ljekara koji su na neodređeno, on broji i ljekare strance i one sa ugovorom na određeno, i iznosi 2.125. Na današnji dan to je oko 150 ljekara više nego kad sam ja postao ministar, i 280 ljekara više u odnosu na 2019. godinu - kazao je Šimun. 

Prema njegovim riječima, povećan je i broj medicinskih sestara za 1.238.

Šimun je, govoreći o odlasku ljekara, kazao da je važno precizirati gdje su otišli.

- Od 2023. do 2025. Klinički centar Crne Gore (KCCG) je dobio 90 ljekara, 65 je otišlo - ali gdje? Preko trećine u penziju, 15-ak u drugu javnu zdravstvenu ustanovu, nekoliko je preminulo, a 20-ak je otišlo u privatne zdravstvene ustanove, nijesu napustili Crnu Goru - dodao je Šimun.

Šimun je rekao da rade i na decentralizaciji i da se trude da zadrže mlade ljekare u matičnim ustanovama.

On je rekao da je u zadnje tri godine raspisano više specijalizacija i subspecijalizacija nego u periodu 2014-2019. 

Šimun je, govoreći o listama čekanja, rekao da postoje brojni pomaci, ali da su negdje limitrani kadrovski, negdje prostorom i opremom, a negdje je to stvar organizacije.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o izgradnji novog univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, kazao da je ta zdravstvena ustanova nužna za Crnu Goru i podsjetio da je KCCG napravljen preko 50 godina.

- Jasno je da migracijom stanovništva i razvojem grana medicine KCCG nije mogao zadovoljiti prostorne kapaciteta da bude univerzitetska bolnica - naveo je Šimun.

On je rekao da jedino Crna Gora u regionu nema univerzitetsku bolnicu i najavio da se do kraja godine može očekivati glavni projekat, a početkom naredne uvođenje u radove.

- Imaćemo 24 pozicije za opservaciju uz komunikaciju sa savremenim salama. Porodilište će biti prebačeno u novi univerzitetski centar. Imaćemo savremenu fizikalnu i novu dječiju bolnicu. Radi se na tome da 2027. imamo početak radova, do 2031. završavamo čitav proces - dodao je Šimun.

Projekat, kako je naveo Šimun, vrijedi preko 300 miliona eura.

Odgovarajući na pitanje poslanika Evropskog saveza Borisa Mugoša o dežurstvu pedijatara, Šimun je rekao da su ti doktori bili opterećeni.

- Međutim, zbog jako osjetljive populacije organizovano je da zajednički doktori iz domova zdravlja (DZ) i KCCG malo rasterete ljekare iz KCCG, a ujedno to je njima jedno dežurstvo koje je plaćeno nekoliko stotina eura za jedno dežurstvo - naveo je Šimun. 

Šimun obišao povrijeđene u nesreći kod Grahova: Svi pacijenti stabilno, dječak i dalje na intenzivnoj njezi

On je dodao da su ta dežurstva nova vrijednost za najmlađe i njihove roditelje. 

- Rasterećujemo doktore na odjeljenju i smanjujemo „burn out“. Zdravstveni sistem je jedinstven, onamo gdje zafali moramo se udružiti. Nastojaćemo i da hitnu medicinsku službu osposobimo sa pedijatrima - kazao je Šimun. 

On je, govoreći o ginekološkinji koja je napustila javni zdravstveni sistem Crne Gore, rekao da je instrukcija Ministarstva da menadžment porazgovara sa njom i ako želi dodatni angažman.

- Čak je i promijenjen pravilnik Ministarstva zdravlja koji bi omogućio da se ona bavi dopunskim radom - naveo je Šimun.

On je kazao da rade sve da zadrže doktore.

- Da, preduzelo se sve, imate i saopštenje DZ. Doktorica je tako prešla i iz Nikšića u Podgoricu, i ona je sad prešla u privatni zdravstveni sistem. Mi smo uradili sve, i za svakog doktora radimo sve da ga zadržimo - rekao je Šimun.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa Dana Markovića o stanju u Institutu Simo Milošević, rekao da je ta zdravstvena ustanova jedna od najznačajnijih i jedina takvog karaktera u regionu i da je činjenica da je kuburio sa brojnim problemima. 

On je kazao da su naslijedili rješenje koje nije adekvatno i da je Vlada formirala međuresorsku komisiju koja se bavila restrukturiranjem bolnice.

Šimun je rekao da su FZO i većinski akcionar Insituta uplatili po pet miliona eura i da je potom odblokiran račun i otklonjena glavna egzistencijalna prijetnja.

- Nijesmo se tu zaustavili, pristupili smo planu restrukturiranja i to je ključni dokument daljeg razvoja Instituta, a daljim procesom restrukturiranja rukovodi komisija kojoj predsjedavam - rekao je Šimun. 

On je naveo da je u dva kruga dokapitulacija emitovano 138 hiljada akcija i prikupljen 21 milon eura. 

Šimun je rekao da povećana cijena za fondovske pacijente i dodatno omogućena finansijska solventnost Instituta, koji je, kako je dodao, prošlu godinu završio u višemilionskom plusu.

- Suštinska razlika u odnosu na 2023. i 2024. je da sad imamo Institut koji se razvija i koji ima perspektivu. Adekvatnom politikom, koristeći sva znanja, napravljeno je jedno kvalitetno rješenje koje je dalo šansu Institutu da ga iz jedne nesupješne privatizacije postavimo na zdrave noge i da on sad ima zdravu perspektivu - kazao je Šimun. 

On je rekao da su predviđena ulaganja od 60 miliona eura, renoviranje određenih blokova, podizanje smještajnih kapaciteta i obogaćivanja usluga.

- Radimo na tome da se vrati povjerenje međunarodnog tržišta, naročito da vratimo Norvežane koji su nekad bili redovni gosti, mislim da smo zadržali ono što je navrednije – kadar - naveo je Šimun. 

On je, odgovarajući na pitanje poslanice Bošnjačke stranke Edine Dešić o komplikovanim procedurama koje pacijent mora da prođe kako bi zakazao pregled, rekao da je to neminovnost da se mora ići od jednog do drugog doktora. 

- Sam taj put je posljedica nekoliko faktora, od čega je najvažniji neadekvatna digitalizacija, koja mora omogućiti uvezivanje ustanova - rekao je Šimun. 

On je najavio integrisanje laboratorijsko-informacionog sistema između DZ-a i bolnica.

Šimun je najavio i da će se izabrani doktori baviti složenijim patologijama.

Odgovarajući na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića o odnosima Hrvatske i Crne Gore sa zdravstvenog aspekta, Šimun je rekao da je institucionalna saradnja na dosta dobrom nivou i da je u komunikaciji sa hrvatskim kolegom uvijek naišao na razumijevanje za potrebe i građana Crna Gora i cijelog sistema. 

Šimun je naveo da je nedavno dječaku sa sjevera transplantovano srce u Zagrebu. 

On je kazao da Crna Gora ima dobru saradnju sa Hrvatskom i kroz program „EU for health“, kao i da se projekat za patronažu, koji se sprovodi u DZ Podgorica, realizuje u koordinaciji sa hrvatskim zdravstvenim sistemom.