Što budemo bliži EU, jačaće pritisci komšija

Za Crnu Goru, koja važi za predvodnicu evropskih integracija u regionu i od koje se očekuje da bude prva naredna članica EU, ovo pitanje je u aktuelnom trenutku od posebne važnosti. U susret završnoj fazi pregovora, ali i predstojećim izborima, odnosi na relacijama Podgorica–Zagreb i Podgorica–Beograd dobijaju posebnu dinamiku. Kako ocjenjuje politikolog Aleksandar Ćuković, Crna Gora se nalazi u najosjetljivijoj diplomatskoj fazi, jer će, pored svih obaveza na EU putu, morati i da amortizuje neizbježne pritiske i frustracije iz najbližeg okruženja.

Ulaskom u završnu fazu pregovora sa EU, jedan od ispita koji će Crna Gora morati da položi jeste i održavanje dobrih odnosa sa državam iz okruženja. Posebno osjetljiva pitanja su relacije sa Hrvatskom i Srbijom; sa prvom zbog otvorenih pitanja koja decenijama opterećuju odnose, a sa drugom zbog istorijskih veza i identitetskih pitanja.

Po Ćukovićevim riječima, Crna Gora se u ovom momentu nalazi u najosjetljivijoj diplomatskoj fazi i moraće da pokaže izuzetne diplomatske vještine kako bi, uz obaveze iz EU agende koje je čekaju, uspjela i da uspostavi dobre odnose sa komšijama.

– Liderska pozicija donosi prestiž, ali i ranjivost na bilateralne pritiske susjeda koji kaskaju za evropskim vozom, ali i susjeda koji je u EU i koji tu svoju poziciju izdašno koristi da eksplicitno pošalje poruku da put Crne Gore u EU vodi preko njega. Stoga će se uspjeh crnogorske diplomatije u naredne dvije godine mjeriti isključivo sposobnošću da unutrašnje reforme privede kraju, a da istovremeno kroz mudru i taktičnu bilateralnu diplomatiju amortizuje neizbježne frustracije i pritiske iz najbližeg okruženja. Pozicija regionalnog lidera čini Crnu Goru ranjivom na opstrukcije onih koji je posmatraju bilo iz pozicije moći (Hrvatska) ili iz pozicije stagnacije (region van EU). Na pragu Evrope, Crna Gora mora dokazati da je dovoljno mudra da nadraste sjenke svog okruženja, pošto liderski prestiž oduvijek nosi breme izloženosti – kazao je Ćuković za "Dan".

Kako je dodao, Crna Gora je važila za oazu stabilnosti, a najveći izazovi i politička dinamika kada je riječ o međudržavnim odnosima vezani su za relacije Podgorica–Beograd i Podgorica–Zagreb.

– Odnosi sa Srbijom tradicionalno su najkompleksniji zbog dubokih istorijskih, ekonomskih, rodbinskih i kulturnih veza, ali i permanentnog identitetskog trvenja, koje se nerijetko koristi kao kohezivni faktor kod značajnog dijela političkih aktera na obje strane. Trzavice su naročito izražene usljed ove preuranjene predizborne kampanje u kojoj su i jedna i druga država. Srbija posmatra Crnu Goru kroz prizmu položaja srpskog naroda u Crnoj Gori, što zvanična Podgorica često vidi kao pokušaj miješanja u unutrašnje stvari i skretanje pažnje sa unutrašnjih problema Srbije. Na tom fonu se događaju i najnovija prepucavanja u vidu izjava. Članstvom Crne Gore u EU određene identitetske teme biće stavljene ad akta, pa će se drastično smanjiti prostor za politički uticaj Beograda – smatra naš sagovornik.

Kada je riječ o Hrvatskoj, podsjeća da su se odnosi dviju država dodatno zategli nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu, a i prije toga bili su opterećeni bojnim otvorenim pitanjima, poput broda "Jadran", Prevlake...

Radovanić: Treba nam jača diplomatska ofanziva

– Kratkoročno, možemo očekivati povećanje tenzija, dok dugoročno, nakon ulaska u EU, slijedi stabilizacija i neka vrsta pacifikacije. Kako Crna Gora bude zatvarala poglavlja i formalizovala ulazak, pritisak Brisela na Podgoricu da se stopostotno uskladi sa spoljnom politikom EU biće rigorozan. To će vjerovatno povećati politički jaz u odnosu na Beograd, koji vodi politiku balansiranja između Istoka i Zapada. S druge strane, Hrvatska će vjerovatno nastojati da iskoristi svoju poziciju moći unutar EU kako bi tražila trajna rješenja za otvorena pitanja, što neminovno vodi ka periodu intenzivnih diplomatskih pritisaka i potencijalnih dodatnih uslovljavanja – zaključio je Ćuković.