Sve se može kada Brisel hoće

Sa 74 glasa za i svega tri protiv, crnogorski poslanici izglasali su pokretanje procedure za izmjene Ustava, koje se odnose na Sudski savjet i Tužilački savjet i Centralnu banku Crne Gore (CBCG). Ono što se do juče činilo kao nemoguća misija, preko noći je postalo realnost, pokazavši još jednom da u domaćoj politici konsenzus najlakše procvjeta kada ga "zaliju" ustupcima i dobrom starom političkom trgovinom. Ovako moćna dvotrećinska većina formalno šalje poruku Briselu da je evropska integracija "nacionalni projekat", iako domaća javnost odavno dobro zna da iza svakog pritisnutog tastera u plenumu najčešće stoji pažljivo izvagan i unovčen partijski interes.

Postizanju ove naprasne političke sloge prethodilo je potpisivanje sporazuma između parlamentarne većine i dijela opozicije, uz nezaobilazno mentorstvo i posredovanje Delegacije EU u Podgorici. Kad već domaći akteri ne mogu sami da se dogovore bez tutora, strani ambasadori su tu da pripomognu. Sporazum je bio ključ za ustavne promjene jer su njime namireni apetiti obje strane kroz obećane izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i o ANB-u. Dogovoreno je i formiranje radnog tijela koje će već do kraja ovog mjeseca početi da prati primjenu tih akata, kako bi se spriječile zloupotrebe u izborne svrhe – iste one zloupotrebe za koje su jedni druge do juče optuživali sa skupštinske govornice. Izmjene izbornih zakona takođe bi trebalo da budu usvojene do kraja jula, a kompletan proces ustavnih izmjena mora biti završen do 4. septembra. Da je pazar bio uspješan potvrdio je i lider DPS-a Danijel Živković, koji je zadovoljno konstatovao da je u dokumentu ispoštovano čak 90 odsto onoga što je njegova partija tražila u svojoj platformi.

Sporazum vlasti i opozicije: Do kraja jula izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

Za pokretanje procedure bila je potrebna podrška najmanje 54 poslanika, što je jučerašnjim glasanjem, zahvaljujući obostranim ustupcima, daleko premašeno. Ipak, da u parlamentu ne vlada baš potpuna idila pobrinuli su se poslanici Demokratske narodne partije (DNP), koji su jedini glasali protiv. Lider te partije Milan Knežević poručio je da oni ponosno nose epitet jedine prave opozicije u ovom sazivu, ističući da bi sve suprotno ličilo na Sjevernu Koreju. On je uz dozu sarkazma čestitao na postignutom dogovoru i poželio kolegama ugodnu večeru kod međunarodnih diplomata. S druge strane, nezavisna poslanica Radinka Ćinćur izrazila je nadu da će ovakav elan biti pokazan i prilikom predstojećih imenovanja sudija Ustavnog suda i članova Fiskalnog savjeta, vjerujući, možda i odveć naivno, da će državni interesi postati važniji od stranačkih podjela plijena. I premijer Milojko Spajić odmah je pozdravio dogovor, koji smatra pokazateljem demokratske zrelosti, naprasno zaboravljajući koliko je ta ista zrelost hronično nedostajala u radu njegove Vlade i parlamentarne većine u proteklim mjesecima.

Procedura je sada i formalno pokrenuta, a predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović najavila je da će sjednicu tog tijela zakazati već danas. Nakon što taj odbor pripremi nacrt amandmana, Skupština će se ponovo izjašnjavati o njemu, nakon čega slijedi javna rasprava u trajanju od najmanje mjesec dana, koja u Crnoj Gori najčešće služi samo za puko ispunjavanje birokratske forme. Tek poslije toga priprema se konačni tekst amandmana, o kojima se još jednom odlučuje. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je tokom rasprave prilično patetično poručio da je ovo sudbonosan trenutak i šansa koju država ne smije ispustiti zbog nečijeg inata. Iako je upravo inat već decenijama glavni pokretač domaće politike, ova ustavna reforma zapravo je iznuđeni uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23. Crna Gora je juče pokazala da ipak može brzo i efikasno da djeluje, ali očigledno samo onda kada su podjele privremeno stavljene na čekanje radi viših, ili makar unosnijih, političkih ciljeva.

Na početku sjednice, kao usputni administrativni detalj, konstatovana je i ostavka poslanika GP URA Miloša Konatara, čije mjesto je zauzeo Mileta Radovanić.