Ustavne promjene test odgovornosti za političare

Nekoliko ustavnih promjena koje bi trebalo da obezbijede nezavisnost važnih institucija, ali i osiguraju dalji napredak na evropskom putu, čekaju na politički dogovor kako bi se našle na dnevnom redu. Iako se često govori o obavezi iz evropske agende, riječ je o izmjenama koje bi trebalo da suzbiju politički uticaj i vrate povjerenje građana u pravosudni sistem.

Proces izmjene najvišeg pravnog akta države zahtijeva širok politički konsenzus, budući da je za ustavne promjene u parlamentu neophodna dvotrećinska većina od ukupnog broja poslanika. Prema nezvaničnim saznanjima "Dana", ova ključna podrška u Skupštini je već obezbijeđena kroz detaljno preciziranu matematičku većinu. Sigurnu osnovu za ovaj proces čini blok od 49 poslanika koji dolaze iz redova Pokreta Evropa sad sa 19 predstavnika, zatim Nove srpske demokratije sa devet plus još dva pridružena poslanika, Demokratske Crne Gore sa sedam, koalicije SNP–Civis sa tri, Bošnjačke stranke sa šest, kao i albanskih nacionalnih partija koje broje tri mandata. Kada se ovoj koalicionoj strukturi pridodaju četiri nezavisna poslanika, broj glasova se penje na 53. Uz potencijalnu podršku još dva poslanika Građanskog pokreta URA, ova brojka dostiže konačnih 55 glasova, čime se otvara čist zakonski prostor za sprovođenje planiranih ustavnih reformi.

Vladin paket ustavnih reformi u oblasti pravosuđa predviđa izmjene u sastavu i načinu izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i uklanjanje predstavnika izvršne vlasti iz Sudskog savjeta. Cilj predloženih rješenja je jačanje uloge nosilaca pravosudnih funkcija, te stvaranje dodatne garancije da će pravosudne institucije biti lišene političkog uticaja i pritiska, a veće institucionalne nezavisnoti. Ujedno, ovo je jedno od centralnih pitanja na kojima insistiraju u Briselu, i koje vide kao jedan od najvažnijih institucionalnih koraka bez kojih nema ni zatvaranja poglavlja iz oblasti vladavine prava.

Analitičar Dalibor Vuksanović: Inat političara prepreka na evropskom putu

Prema ocjeni direktorice NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović, predložene ustavne promjene test su odgovornosti političkih aktera, ali i obaveza da se iskoristi prilika za ulazak Crne Gore u EU.

– Ustavne promjene su i dug prema svim budućim generacijama u ovoj zemlji i onome što ćemo im ostaviti u nasljeđe. Priključenje evropskoj porodici ne smije biti dovedeno u pitanje i ova šansa se ne smije prokockati. Ovo je prelomni trenutak da li ćemo ostati institucionalno zarobljena i partitokratska država, koja se percipira kao država korupcije i kriminala, ili ćemo dobiti šansu da gradimo državu demokratskih i evropskih vrijednosti. I tu nema mjesta političkim kalkulacijama. Vlast i opozicija se moraju dogovoriti i izglasati ustavne promjene, u onoj mjeri u kojoj zahtijeva EU – kazala je Mrdović za "Dan".

Izvjesno kasnimo za milione iz Plana rasta

Od usvajanja ustavnih reformi zavisi i da li će Crna Gora dobiti 4,6 miliona eura iz Plana rasta. Naime, rok koji predviđa Refomska agenda 2024–2027, ističe posljednjeg dana ovog mjeseca. Već sada je jasno da neće biti moguće da se taj rok ispoštuje, s obzirom na to da je neophodno da se predlozi stave na dnevni red, da se na Ustavnom odboru utvrde eventualni amandmani, a nakon toga izmjene prođu i javnu raspravu u trajanju od 30 dana.

– Jasno je da smo do kraja ovog mjeseca u tzv. "sivoj zoni", do kada imamo mogućnost da ispunimo taj korak. Vrlo moguće da smo novac za taj reformski korak već izgubili, osim ukoliko pregovaranjem sa EU zvaničnicima ih uvjerimo da bi trebali da nam daju dodatni rok. Ali bismo tada morali da ih uvjerimo da ćemo izglasati ustavne izmjene. Da li je tako nešto uopšte i moguće tražiti od EU, to bi nosioci javnih politika i pregovarači trebalo da odgovore – zaključila je Mrdović.

Kako ističe, trenutni odnos političkih aktera prema ovom važnom pitanju, ukazuje da se još jednom vode partijskim interesima, umjesto strateškim interesima države.

– Na osnovu onoga čemu trenutno svjedočimo na političkoj sceni, može se reći da se ponovo radi o kalkulisanju partijskim interesima. Kroz proces EU integracija partije i vlasti i opozicije već sada pokušavaju da obezbjeđuju poene za naredni izborni ciklus, koji je sredinom naredne godine. U takvoj situaciji na prvom mjestu im je opet partijski interes, a mnogo manje EU integracije – ocijenila je Mrdović.

Preuzmite našu aplikaciju