Vesković za "Dan": Za suštinske reforme čeka se posljednji trenutak

Svega 11 mjeseci uoči zakazanih izbora krovna institucija koja bi trebalo da sprovede taj proces nije formirana, a nema govora ni o drugim obećanim izmjenama izbornog zakonodavstva, od očišćenog biračkog spiska do otvaranja izbornih lista.

Svako od ovih pitanja važno je za integritet izbornog procesa, te ne bi bilo dobro da se izborna reforma završi djelimičnim rješenjima, smatra savjetnica predsjednika države za javne politike Marija Vesković. Politički akteri bi, ističe, trebalo da pokažu efikasnost kakvu smo mogli vidjeti kada su bez problema, jednoglasno, dogovorili da se za njihov rad iz državne kase izdvaja više novca.

Dok smo praktično na pragu izbora, očekivana reforma i dalje je samo u obećanjima. Vremena je sve manje, a ne nazire se ni politička volja. Upravo volja, prema ocjeni Vesković, je ono što će odlučiti da li naredna izborna trka može imati unaprijeđena pravila.

– Sve se može uraditi ako postoji politička volja. Problem je što ona nije pokazana u prethodnom periodu, zbog čega danas o pitanjima koja godinama čekaju suštinske reforme razgovaramo praktično u posljednjem trenutku. Izborna reforma usvojena prošle godine počivala je na tri ključna stuba – profesionalizaciji izborne administracije kroz uspostavljanje Centralne izborne komisije, objedinjavanju lokalnih izbora i unapređenju političke zastupljenosti žena povećanjem njihove minimalne zastupljenosti na izbornim listama sa 30 na 40 odsto. Nažalost, nijedan od tih ciljeva još nije u potpunosti ostvaren. CIK ni godinu kasnije nije uspostavljena, iako je trebalo da bude nosilac sprovođenja reforme. Upravo zbog toga smo još prije nekoliko mjeseci upozorili da je reforma započeta bez adekvatno planirane tranzicije između DIK-a i CIK-a i bez prelaznog mehanizma koji bi obezbijedio kontinuitet rada izborne administracije. Ulazimo u pripreme za prve objedinjene lokalne izbore bez institucije koja bi trebalo da upravlja tim procesom i umjesto da danas govorimo o tome kako se CIK priprema za sprovođenje reforme, govorimo o tome kako da je uopšte uspostavimo. To najbolje pokazuje koliko je vremena izgubljeno. Politički akteri su preuzeli obavezu da do kraja jula završe preostali dio izborne reforme i očekujem da taj rok bude ispoštovan kako bi se stvorili uslovi za punu primjenu već usvojenih reformi, uključujući i prve objedinjene lokalne izbore. Sada je najvažnije da se taj proces konačno privede kraju i da CIK dobije dovoljno vremena da se institucionalno konsoliduje, preuzme zakonom propisane nadležnosti i kvalitetno pripremi sprovođenje izbora. Građani s pravom očekuju da se istom efikasnošću, kojom su sprovedene izmjene koje se odnose na povećanje budžetskih izdvajanja za političke partije, sprovedu i reforme koje unapređuju kvalitet izbornog procesa – kazala je Vesković za "Dan".

Vesković: Blokada izbornog sistema blokira demokratiju

Kako ističe, dodatno zabrinjava pitanje kvaliteta reforme, ukazujući da usvajanje važnih zakonskih rješenja na brzinu, u svega nekoliko sedmica mora otvoriti pitanje da li je to dovoljno vremena za javnu raspravu i održive i dobre zakone.

– Imajući u vidu da smo već zakoračili u period od jedanaest mjeseci prije izbora i da prostora za nova odlaganja praktično više nema, očekujem da će politički akteri učiniti sve da, uprkos kratkim rokovima, obezbijede kvalitetna zakonska rješenja. U izbornoj materiji brzina nikada ne smije biti važnija od kvaliteta. Crnoj Gori nijesu potrebne parcijalne i improvizovane izmjene, već stabilan izborni okvir u koji će građani imati povjerenje – smatra Vesković.

Napominje i da nije dobro da se, bez obzira na manjak vremena, pravi lista prioriteta, već da bi bilo dobro da se sva pitanja riješe.

Političari da prepoznaju ozbiljnost trenutka

Vesković očekuje i da se, nakon dogovora u vezi s pokretanjem procesa izmjene Ustava, konačno riješi i pitanje nefunkcionalnog Ustavnog suda.

– Nadam se da su politički akteri prepoznali ozbiljnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi i da će ubuduće pokazati dovoljno odgovornosti da ključne odluke od državnog interesa donose kroz institucije, bez potrebe za posredovanjem međunarodnih partnera. Posebno je važno da više nikada ne dovedemo u pitanje funkcionisanje Ustavnog suda. Ta institucija nije važna samo zbog odlučivanja o izbornim sporovima ili ocjene ustavnosti zakona. Ona predstavlja posljednju instancu zaštite ustavnih prava građana kroz odlučivanje o ustavnim žalbama i jedan je od ključnih stubova vladavine prava. Kada Ustavni sud ne funkcioniše, posljedice ne snose politički akteri, već građani kojima je uskraćena pravna zaštita. Zato očekujem da postignuti dogovori ovoga puta budu praćeni konkretnim rezultatima – zaključila je Vesković.

– Nijedan segment izbornog sistema ne može nadomjestiti nedostatke drugog. Uređen birački spisak nije dovoljan bez profesionalne izborne administracije, kao što ni uspostavljanje CIK-a samo po sebi neće riješiti probleme ukoliko se ne unaprijede pravila finansiranja kampanja i ne ojača povjerenje građana u izborni proces – navodi savjetnica.

Izdvaja, ipak, otvorene izborne liste kao najveću propuštenu priliku, navodeći da bi ona za građane bila možda i najvažnija i najkonkretnija promjena, jer bi im omogućila da glasaju za ime i prezime kandidata kojem vjeruju, a ne samo za partijsku listu i redosljed koji je unaprijed odredila partija.

– U prethodnom periodu nije nedostajalo ni stručnih rješenja ni političkih inicijativa. Poslanici su imali na raspolaganju koncept zakona koji je pripremilo Ministarstvo javne uprave, model zakona koji je predstavio kabinet predsjednika države, kao i prijedloge više političkih subjekata. Niti jedno od tih rješenja nije dobilo institucionalni epilog. To pokazuje da problem nije bio u nedostatku ideja ili kvalitetnih modela, već u izostanku političke odlučnosti – poručuje savjetnica predsjednika.

Preuzmite našu aplikaciju