Zaboravili da su dužni da odgovaraju Skupštini

Venecijanska komisija tražila je da se u predloženom zakonu o Vladi jasno podvuče da svi članovi Vlade – od premijera, preko ministara, do potpredsjednika – odgovaraju onima koji su ih i birali – poslanicima Skupštine Crne Gore.

Neusklađenost sa onim što najviši pravni akt nedvosmisleno propisuje Vlada planira da "ispegla" kroz pet amandmana kojim će se precizirati parlamentarna odgovornost izvršne vlasti i osigurati jača kontrolna uloga parlamenta, ali i nadzor nad radom Etičkog odbora Vlade.

Nacrt zakona o Vladi, koje je pripremilo Ministarstvo javne uprave, predstavljen je prvi put u martu prošle godine. Od tada je predloženo rješenje više puta mijenjano, a Vlada je predlog utvrdila u februaru. Međutim, prema ocjeni Venecijanske komisije, prije usvajanja, akt bi trebalo dodatno unaprijediti. Jedna od najnovijih preporuka VK u Fillow-up mišljenju odnosi se na potrebu da se u zakonu o Vladi nedvosmisleno propiše ono što proizlazi iz Ustava Crne Gore – da su predsjednik Vlade, potpredsjednici, ministri i Vlada politički odgovorni Skupštini Crne Gore.

Naime, iako Ustav Crne Gore polazi od toga da Skupština bira predsjednika i članove Vlade, kao i da ih može razriješiti dužnosti, čime je uspostavljen odnos političke odgovornosti izvršne vlasti prema zakonodavnoj, predlog zakona nije izričito propisao da Vlada, kao cjelina i svi njeni članovi, za svoj rad odgovara Skupštini. Venecijanska komisija je upravo iz tog razloga preporučila da se ovo načelo eksplicitno unese u tekst zakona, kako bi se otklonile eventualne nedoumice i dodatno osnažio princip odgovorne vlasti.

– Iz ustavnih ovlašćenja Skupštine da bira i razrješava Vladu jasno proizlazi njena odgovornost prema parlamentu i zato bi, radi izbjegavanja bilo kakvih nejasnoća, to trebalo izričito navesti u zakonu – ukazali su iz VK.

Kako bi se uvažila ova preporuka, podnijeto je pet amandmana na Predlog zakona o Vladi. Osim što se očekuje da se odgovornost Vlade izričito normira, izmjene u predlogu predviđaju i da se naglasi da ministri i potpredsjednici, osim premijeru, odgovaraju i poslanicima.

"Venecijanci" su sugerisali i da bi trebalo pojačati nadzor nad radom Etičkog odbora, pa se amandmanskim djelovanjem predlaže da taj odbor jednom godišnje podnosi Skupštini izvještaj o svom radu. U slučaju da poslanici ne usvoje godišnji izvještaj, mandat odbora bi prestao.

Usvajanje planirano za posljednji kvartal

O neophodnosti da se zakon o Vladi, ali i o Skupštini, usvoji govori se već više od decenije, a Crna Gora je danas među rijetkim državama čija izvršna i zakonodavna vlast nisu zakonski uređene. Prema Izvještaju o radu Ministarstva javne uprave, usvajanje zakona o Vladi planirano je za posljednji kvartal 2026. godine.

Više puta je ukazivano da bi ovaj akt trebalo da sačeka i donošenje zakona o Skupštini, te da se oba zakona usvoje istovremeno. Međutim, s obzirom na to da o aktu koji bi trebalo da normira nadležnosti, obaveze i sveobuhvatan rad zakonodavnog doma nema ni riječi, nije izvjesno da će se oba zakonska rješenja usvojiti do kraja godine.

Iz državnog parlamenta prošle sedmice nisu nam odgovorili da li se priprema nacrt zakona o Skupštini, ko ga priprema i kada bi njegovo usvajanje moglo da se očekuje, a ni poslanici nijesu imali uvid u takav dokument.

Uprkos tome što je VK ocijenila da je Crna Gora u velikoj mjeri uvažila njene ranije preporuke u vezi sa ovim zakonom, upozorila je da dokument i dalje nije u potpunosti usklađen sa Ustavom, a pored već navedenog, to se odnosi i na pitanje tehničkog mandata izvršne vlasti.

Među preporukama evropskih stručnjaka koje nisu uvažene nalizi se i ograničavanje broja ministarskih pozicija. Od prvog nacrta do utvrđenog predloga nestale su odredbe koje su djelimično uvažile ovu preporuku "venecijanaca". Njihova sugestija bila je da se broj ministarskih fotelja ograniči na 15, dok je nacrtom predviđeno 18 resora i dva ministra bez portfelja. Međutim, to ograničenje je potpuno nestalo iz utvrđenog predloga koji je u skupštinskoj proceduri.

Preuzmite našu aplikaciju