– Kada je riječ o doprinosu oružanih snaga u Ukrajini, to ostaje suverena odluka svake članice ponaosob. Prije svega nekoliko nedjelja, u NATO sjedištu je održan sastanak takozvane kolicije voljnih, na kojem je određeni broj zemalja objavio spremnost da podrži Ukrajinu u tom pogledu – rekla je Šekerinska u intervjuu za "Dan".
Kako ocjenjujete ulogu Crne Gore u NATO-u danas, osam godina nakon prijema? Gdje vidite njen najveći doprinos, a gdje prostor za dalji razvoj?
– Cijenimo trud koji Crna Gora ulaže u sektor bezbjednosti i odbrane. Crna Gora je saveznik od povjerenja i mi cijenimo kako i doprinos koji ste pružili po pitanju Kosova i Bosne i Hercegovine, tako i doprinos našim kopnenim snagama u Bugarskoj i Letoniji. Vjerujemo da svaki naš saveznik, pa i one male zemlje poput Crne Gore, ima šta da pruži i dodatno ojača NATO. Cijenimo i činjenicu da je Crna Gora ostvarila investicioni cilj iz 2014. godine zadat u Velsu, te ste već potrošili dva odsto BDP-a na odbranu, a mislim da se oko 20 odsto sredstava usmjerava na modernizaciju i opremu. Tako da je ovo vrlo dobra vijest, ali, naravno, u narednom periodu fokus će biti na ostvarivanju novih targeta oko kojih će se, nadam se, ujediniti naši saveznici tokom mjeseca juna.
Budući da ste bili ključna figura u procesu evroatlantskih integracija Sjeverne Makedonije, kako gledate na aktuelni evropski put Crne Gore i koliko je članstvo u NATO-u komplementarno sa procesom pristupanja EU?
– Ne samo da sam porijeklom iz ovog regiona, već i iz zemlje koja je imala manje-više isti put i naučili smo iz primjera i iskustava zemalja istočne i centralne Evrope. Uočava se gotovo kao obrazac da članstvo u NATO-u prethodi članstvu u EU. Zato je Sjeverna Makedonija išla istim putem i čini mi se da Crna Gora ima isti taj plan zacrtan i u tom pogledu želimo da pohvalimo ambiciju Crne Gore na evropskom putu. Kao organizacija, mi radimo rame uz rame sa EU u raznim pitanjima, među kojima je i stabilnost Zapadnog Balkana, i saglasni smo u tome da je pristupanje Evropskoj uniji ne samo ulaganje u prosperitet, već i u stabilnost regiona i nadamo se da će se ovaj ambiciozni plan Crne Gore ostvariti i da će se time pružiti dobar primjer ostalima u regionu. Zato mi je drago da čujem crnogorskog predsjednika kako postavlja ambiciozan cilj koji može poslužiti kao inspiracija drugima.
S obzirom na učestale bezbjednosne izazove u regionu, veoma je važno da Crna Gora ostane stabilan i predvidiv saveznik. Da li su procjene NATO-a da je Crna Gora i dalje na udaru političkih pritisaka iznutra i spolja, i na koji način Alijansa može da nam dodatno pomogne da im se odupremo?
– Mi imamo jednu opštu procjenu bezbjednosti koja utiče praktično na sve saveznike. Rusiju vidimo kao prijetnju evroatlantskom savezu, ali vidjeli smo i mnogo hibridnih aktivnosti u pravcu destabilizacije, čak i mnogo sabotaže iz većeg broja zemalja. Crna Gora je ovo doživjela 2022. godine i NATO je bio tu sa svojim specijalnim timovima da podrži jednog od svojih saveznika, Crnu Goru, u suočavanju sa ovim izazovom. Mi na taj način idemo naprijed, stvarajući mogućnosti i kreirajući jači savez. Fokus NATO samita u Hagu krajem juna biće na tome da se NATO transformiše u snažniju, pravičniju i žestoku organizaciju. Ovo ćemo postići tako što ćemo povećati bezbjednosni budžet, tako što ćemo trošiti više i pametnije, tako što ćemo ojačati industrijsku bazu, naročito u evroatlantskoj oblasti, a ojačaćemo i jedinstvo među saveznicima. Takođe, tražićemo od svih njih, uključujući i Crnu Goru, da ostvare ambiciozne ciljeve i podrže Alijansu stvarajući jaču otpornost i odbranu unutar svojih zemalja.
Crna Gora je, kao i ostale članice NATO-a, snažno podržala Ukrajinu. Da li se može dogoditi da naši vojnici jednog dana budu dio NATO snaga i na teritoriji Ukrajine?
– Jedna od stvari koje veoma cijenimo kod Crne Gore, kao partnera od povjerenja, bila je vaša podrška Ukrajini. To je bilo izuzetno važno. Ukrajinu vidimo kao prvu liniju otpora i odbrane u Evropi, a vaša podrška po pitanju vojne opreme veoma se cijeni. Nadamo se da ćete dati isti doprinos NSATU u Visbadenu, u Njemačkoj, jer Ukrajinu podržavamo kroz pregovore, ali i vojnom opremom, za koju je u prvim mjesecima ove godine dato više od 20 milijardi eura, što je i više nego što su zemlje saveznice obećale. Kada je riječ o doprinosu oružanih snaga u Ukrajini, to ostaje suverena odluka svake članice ponaosob. Prije svega nekoliko nedjelja, u NATO sjedištu je održan sastanak takozvane kolicije voljnih, na kojem je određeni broj zemalja objavio spremnost da podrži Ukrajinu u tom pogledu. Ovo je proces koji još uvijek traje, ali je na svakoj zemlji članici pojedinačno da odluči na koji način će dati svoj doprinos.
