
On je pozvao ministarstvo, Univerzitet Crne Gore, IT kompanije i nevladine organizacije da se uključe u radnu grupu za definisanje kurikuluma i osiguraju neophodnu podršku nastavnom osoblju.
U inicijativi upućenoj ministarstvu, on predlaže da se ovaj predmet prvo uvede u 10 odabranih škola u oviru pilot-programa od septembra 2026, a da se nastavnici obuče kroz sertifikovane kurseve uz podršku Komore i Univerziteta, izradu udžbenika i onlajn platforme s otvorenim resursima, uz evaluaciju programa nakon prve školske godine.
– Time bismo slijedili primjer najrazvijenijih država u svijetu, koje već godinama sistematski grade AI pismenost od najranijih školskih dana. Ključni razlozi za uvođenje predmeta su rano razvijanje digitalnih vještina koje će omogućiti djeci temeljno razumijevanje algoritamskog razmišljanja, mašinskog učenja i etike u AI‑ju i osposobiti ih za digitalno doba. Jačanjem konkurentnosti putem sistematskog povećanja AI pismenosti još u nižim razredima stvorićemo generaciju spremnu za poslove budućnosti i bazu za investicije u sektorima visokih tehnologija. Podsticanjem kreativnosti i inovacija kroz projektni rad učenici/ce će naučiti da primjenjuju AI rješenja za sve vrste problema, čime ćemo razvijati preduzetnički duh i društvenu odgovornost. Usklađivanjem sa međunarodnim trendovima i ranim pridruživanjem ovom talasu, Crna Gora će potvrditi stratešku orijentaciju prema ekonomiji znanja. Podizanjem svijesti da se AI tehnologijama može osigurati egzistencija i bez partitokratije, korupcije, klijentelizma, nepotizma, nacionalizma, komunizma i svih drugih izama, otvorićemo novi prostor za crnogorsku oštroumnost, pronicljivost i inventivnost – obrazložio je Marđonović.
Kako je zaključio, disrupcija se događa u svim branšama opominjući nas sljedeće: najviše novca među nama neće zarađivati oni/e sa najviše talenta ili ličnih veza, već oni/e koji/e postavljaju prave upite (promptove), najbrže kreiraju kvalitetan sadržaj i testiraju njegovu funkcionalnost, koriste AI za eliminaciju bespotrebnog posla, dominiraju brzinom implementacije i volumenom iteracija, donose odluke utemeljene na podacima umjesto na pretjeranom razmišljanju (overthinking-om) i dr.