Piše: dr Dragan Jakovljević
Dosadašnji organizacioni potezi CANU bi pritom u više pogleda smjeli biti podložni određenom problematizovanju. Tako već od prepuštanja pripreme koncepcije i izrade Enciklopedije formiranoj "radnoj grupi" u samo tročlanom sastavu. Nju su, naime, činili po funkciji "glavni i odgovorni urednik" prof. Dragan Vukčević, te uz njega još samo prof. Dragan Radonjić i prof. Živko Andrijašević. Da li je bilo realno za očekivati da će jedna radna grupa u ovako redukovanom sastavu, u koji su uz to ušli samo kadrovi iz društvenonaučnih disciplina (dva pravnika, jedan istoričar), te politički istomišljenici, moći da na sasvim zadovoljavajući način osmisli ukupnu koncepciju Enciklopedije? Nakon prethodnih višestrukih osporavanja pristupa tom projektu, najozbiljnije reagovanje je nedavno došlo sa Univerziteta Crne Gore, kroz kritički intonirano izlaganje prorektora prof. Veselina Mićanovića. On je informisao javnost o podnošenju Incijative jednog dijela akademske zajednice, da CANU obrazuje "Uređivački odbor za izradu Enciklopedije Crne Gore" u proširenom sastavu, sa novim članovima koji predstavljaju različite "entitete". Ujedno je istaknuto, da se "može pretpostaviti" "da većina članova (sadašnje Redakcije) ima neobjektivan pristup brojnim pitanjima koje mogu ugroziti objektivnost Enciklopedije". Nakon razgovora njenih pokretača sa predsjednikom CANU, prof. Lj. Stankovićem, pri čemu je bilo "usaglašeno "prisustvo članova akademske zajednice i predstavnika entiteta u praćenju izrade Enciklopedije", datu inicijativu je CANU realizovala konstituisanjem Upravnog odbora u proširenom sastavu. Što se, pak, tiče rekonstrukcije Redakcije, tu je došlo do neočekivanog obrta. Naime, CANU je sa predstavnicima Vlade Crne Gore dogovorila da Redakcija ostane u istom sastavu! To otvara prostor nekim pitanjima. Recimo, zašto nije obavljen razgovor o tome i sa predstavnicima podnosilaca inicijative? Dalje, zbog čega je CANU toliko insistirala na neizmjenljivosti Redakcije, uprkos ozbiljnim prigovorima? Moglo bi se pretpostaviti da je motivacija CANU bila pretežno ta, što je baš u sadašnjem sastavu Redakcije viđena garancija onakvog ideološkog usmjerenja Enciklopedije, kakvo odgovara aktuelnom vođstvu CANU, grupi njenih najuticajnijih članova. Pomenutim predlogom su bila data dva načela za rekonstrukciju Redakcije: ravnopravne etničko-kulturne zastupljenosti unutar članstva, i naučne objektivnosti pri obrađivanju tema. U pogledu prvog, situacija je takva da, u njenom sastavu ima 17. Crnogoraca i 1. Bošnjaka (prof. Š. Rastoder). Što svakako predstavlja neodrživu nesrazmjeru u odnosu na strukturu ukupnog sastava stanovništva. Nema, dakle, predstavnika Srba, Hrvata, Albanaca ... Takva selekcija članova je iznenađujuće bezobzirna u svojoj etničko-kulturnoj, ali takođe i ideološko-političkoj jednostranosti, uz moguć upliv i izvjesnih personalno-klanovskih uticaja.
U imenovanoj Redakciji ima pak i pojedinih autora čije dosadašnje naučno djelo ne garantuje onu razinu naučnog kvaliteta kakva se od jednog ovakvog kapitalnog izdanja očekuje, te koji ne raspolažu internacionalnim rejtingom. I u njoj nema nijednog eksperta iz oblasti sociologije, psihologije, filozofije, antropologije.... Kada se radi o izboru i definisanju tematskih cjelina enciklopedije, njena struktura se sastoji iz 3. oblasti: "Priroda", "Država i društvo". Unutar oblasti "Kultura" nije pak predviđena tema "Religijsko nasleđe i konfesionalni život", koja svakako nije manje važna od bavljenja arheologijom i drugim domenima, za koje su rezervisane odgovarajuće teme.
Konstruktivna i dobronamjerna inicijativa dijela akademske zajednice je prihvaćena samo u odnosu na Uređivački odbor čiji je sastav proširen, ali čija funkcija ostaje nadzorno-konsultativna, u odnosu na ono što Redakcija i njeni saradnici budu radili na obradi izabranih "oblasti", "tema" i "struka". Nasuprot tome, bez očekivanog javnog objašnjenja odbijen je predlog za izmjenu i dopunu sastava i same Redakcije, koja će direktno uobličavati realizovanje projekta. Tako da je potrebna rekonstrukcija pristupa izradi Enciklopedije nažalost ostala polovična.
Valja primijetiti da neravnopravnosti u zastupljenosti pripadnika različitih entiteta kako u pređašnjem sastavu Uređivačkog odbora tako i Redakcije, u krajnjoj instanci ustvari predstavljaju odraz takvih neravnopravnosti već u sastavu same CANU! Takvo neligitimno stanje je prisutno već duže vremena, a u pojačanoj mjeri od preuzimanja jednog dijela kadrova iz DANU. Na to malo ko u javnosti ukazuje, pa tako ni ono malo srpskih intelektualaca koji su još članovi CANU. Valjalo bi dakle najzad o toj neravnopravnosti otvoriti dijalog u javnosti, te potražiti primjerene načine za postupno vaspostavljanje narušene kadrovske ravnoteže unutar CANU. Ostajanje pri sadašnjem stanju i njegovo dugoročno konzerviranje, bili bi nespojivi sa dostignutim stupnjem demokratičnosti u zemlji i na evropskim vrijednostima baziranim društvenim ciljevima. Kao da u međuvremenu nije bilo nikakvog pomaka na prevazilaženja etničko-kulturne isključivosti i privilegovanog statusa jednih na štetu drugih... Polazeći pritom od toga da ne jedino Enciklopedija, kako to primjećuju podnosioci one inicijative, već i sama CANU "treba da bude primjer naše multikulturne sinergije i jednakosti".
(Autor je redovni univerzitetski profesor u penziji)
