(Autor je Nik Gašaj, politikolog)

Suštinska reforma pravosuđa bila je i ostaje važan prioritet Crne Gore u cilju unapređivanja nezavisnosti pravosudnog sistema, nepristrasnosti i kvaliteta pravde, unapređenja stručnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosuđa. Nezavisnost sudske vlasti јe garancija da će svako ostvarivati i zaštititi svoja prava onako kako je to propisano zakonima, a ne voljom onih koji su te zakone doniјeli ili ih sprovode. U demokratskoj pravnoj državi nezavisno sudstvo je nužnost. Institucija odgovorna za odbranu nezavisnosti sudska je Sudski savjet.
Oblast pravosuđa je posebno značajna imajući u vidu strateško opredjeljenje Crne Gore da postane punopravna članica Evropske unije i izaziva posebnu pažnju EU imajući u vidu da je stabilan pravosudni sistem neophodan za ostvarivanje vladavine prava. Suštinska reforma pravosuđa u Crnoj Gori mora da bude usklađena u potpunosti s pravnim standardima EU. Kako bi ispunila uslove iz poglavlja 23, Crna Gora treba da sprovode brojne reforme i aktivnosti koje imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana i uz efikasan pravosudni sistem i efikasnu borbu protiv korupcije postala država koja ima stabilan pravni sistem i pouzdana država koja na taj način privlači strane investitore.
Jedan od ključnih elemenata neophodnih za uspostavljanje kvalitetnog crnogorskog pravosudnog sistema je procedura, odnosno način izbora nosilaca pravosudnih funkcija. Postupak izbora sudija i tužilaca u velikoj mjeri određuje položaj pravosudnih organa u odnosu na druge grane vlasti u nekoj državi. Iako se imenovanje nosilaca pravosudnih organa razlikuje od države do države, postoje određene karakteristike koje su slične u većini njih. Prije svega, postupak izbora je najčešće politički, jer odluku o izboru donose predstavnici jedne ili više grana vlasti. Stoga јe Venecijanska komisija u svojim mišljenjima uvijek pokušavala da pronađe odgovarajući balans između zahtjeva demokratskog legitimiteta izbora nosilaca pravosudnih organa i zahtjeva za depolitizacijom. Učešće zakonodavne vlasti u procesu izbora sudija i tužilaca daje demokratski legitimitet postupku, ali su neophodne dodatne garancije koje će u tom slučaju spriječiti politizaciju pravosudnih organa.
U Crnoj Gori su trenutno aktuelni izbori vrhovnog državnog tužioca i tri člana Sudskog savjeta. Tužilački savjet Crne Gore je donio odluku da njihov predlog za vrhovnog državnog tužioca bude tužilac Maja Jovanović, koјa јe preko dvadeset godina u tužilačkoj organizaciji, a Tužilački savjet јu je 5. februara 2022. godine izabrao za vršioca dužnosti VDT-a. Međutim, ima najava od pojedinih pravnih i političkih "eksperata" u nas da vrhovni državni tužilac treba da bude osoba bez ikakvog tužilačkog iskustva, jer će kao tužilac pripravnik najbolje obavljati posao vrhovnog državnog tužioca. To je čudo neviđeno i ako bi se takav kriterijum primjenjivao pri izboru VDT-a, onda bi pravno-politički sistem Crne Gore bio izuzetak od svih savremenih političkih sistema, prema kojima se za izbor nosilaca pravosudnih funkcija, pored opštih uslova, predviđaju i stručnost, osposobljenost i dostojnost. Stručnost podrazumijeva posjedovanje teorijskog i praktičnog znanja potrebnog za obavljanje sudskih i tužilačkih funkcija. Osposobljenost podrazumijeva vještine koje omogućavaju efikasnu primjenu specifičnih pravničkih znanja u rješavanju pravosudnih predmeta. Dostojnost podrazumijeva moralne osobine koje nosilac sudske i tužilačke funkcije treba da posjeduje i ponašanje u skladu sa tim osobinama. Moralne osobine su: poštenje savjesnost, pravičnost, dostojastvenost, istrajnost i uzornost, a ponašanje u skladu sa tim osobinama podrazumijeva čuvanje ugleda pravosudnih organa u službi i izvan nje, svijest o društvenoj odgovornosti, održavanje samostalnosti i nepristrasnosti, pouzdanosti i dostojanstva u službi i izvan nje i preuzimanje odgovornosti za unutrašnju organizaciju i pozitivnu sliku o pravosudnim organima u javnosti.
Nesumnjivo je da je u Crnoj Gori prisutan izrazit politički uticaj na izbor i rad nosilaca pravosudnih organa, tj. sudija i tužilaca pa јe neophodno uspostaviti mehanizme zaštite od neprimjerenih političkih uticaja u izboru i funkcionisanju nosilaca pravosudnih organa. U evropskim državama mjere zaštite od neprimjerenih uticaja predviđene su zakonima i podzakonskim aktima. Detaljnije odredbe o neprimjerenim uticajima često su sadržane u etičkim kodeksima, primјera radi u Etičkom kodeksu belgijskih magistrata navodi se da bi tužioci trebalo da odbiju svaki pokušaj kontakta sa njima koji je van zvaničnih kanala u pogledu predmeta u radu. U Holandiji su uvedeni službenici za integritet u okviru javnog tužilaštva, sa zadatkom da savjetuju javne tužioce koji niјesu sigurni da li je neko ponašanje u skladu sa pravilima integriteta. Službenici za integritet su prošli odgovarajuće obuke i počeli sa radom 2012. godine u svakom javnom tužilaštvu. Ovaj novi institut omogućava javnim tužiocima da im postavljaju pitanja, traže savjet ili prijave sumnju da je došlo do kršenja integriteta. U Hrvatskoj sličnu ulogu ima Etički odbor, koji dobija veliki broj pitanja koja se odnose na tumačenje Etičkog kodeksa. I u drugim državama je postalo jasno da je potrebno slično savjetodavno tijelo. Tako je u Francuskoj 2016. godine u okviru Visokog sudskog savjeta osnovana Služba za pomoć i etički nadzor, koju čine bivši članovi Savjeta.
U Italiji je, na primjer, disciplinski prekršaj sastajanje i komunikacija sa licima koja imaju kriminalnu prošlost, čak i ako nisu stranke u postupku. Obrazac davanja poklona magistratima, čak i od lica koja nisu stranke u postupku, smatra se davanjem mita jer predstavlja dio šeme uticaja i stvaranja lojalnosti magistrata u budućem donošenju odluka.
Prilikom izbora i predlaganja kandidata za funkcije pravosudnih organa zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu i mora se voditi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika entonacionalnih manjina, kako bi i oni osjećali da je ova i njihova država, i to, ne samo formalno nego i u stvarnosti, fakticitetu.