Piše: Dimitrije Boarov
Ovim aneksom obezbijeđen je dotok šest miliona kubika gasa dnevno, do kraja septembra, po ceni od 290 eura za hiljadu kubika.
Po Bajatovićevim riječima, to će tokom ljeta omogućiti popunjavanje kapaciteta našeg gasnog skladišta u Banatskom Dvoru, a i smještanje oko 200 miliona kubika gasa u mađarskim gasnim skladištima za zimsku sezonu srpske potrošnje. Kako se može zaključiti iz njegove izjave, u pregovorima sa ruskom stranom nije se postigao cilj da Srbija obezbijedi stabilnih osam miliona kubika uvoznog gasa dnevno, plus četiri miliona kubika za rezervu, pa će "Srbijagas" za dodatan uvoz morati da konkuriše na tekućim aukcijama (po cijenama gasa koje se na njima budu postigle). Inače, Bajatović je rekao da "Srbijagas" očekuje da će se naša godišnja potrošnja uvoznog gasa povećati na oko 2,5 milijardi kubika, jer će se osim ruskog, uvoziti i gas iz Azerbejdžana (dva miliona kubika dnevno). Uzgred, natuknuo je i da će Srbija "pomoći" Slovačkoj u doturanju izvjesnih količina gasa, a da je Mađarska sa Rusijom već ugovorila uvoz 22 miliona kubika gasa dnevno.
Bajatović je objasnio da je "Srbijagas" težio da se zaključi novi, desetogodišnji ugovor o uvozu gasa iz Ruske Federacije, ali se to zasad nije postiglo. Izgleda da je zapelo oko definisanja "naftne formule" za tekuće određivanje cijene gasa, jer su rizici za obje ugovorne strane značajni. Niti srpska strana zna da li će uspijevati da povuče ugovorene količine, niti ruska strana može da garantuje ugovorene količine gasa.
U stvari, da sada napustimo Bajatovićevu izjavu, izgleda da niko ne može da procijeni kada će (i da li će) doći do prekida ratnih sukoba u Ukrajini i da li će (i kada), s tim u vezi, doći do popuštanja evropskih i američkih sankcija prema Rusiji. Uostalom, izgleda da je u cijelom svetu "u modi" ugovaranje trgovine energentima, pa i uslova cijele spoljne trgovine, takva – da isporučioci kupce mogu da drže "na kratkom lancu". Pogledajte samo Trampove akrobacije sa carinskim tarifama, u kojima se načelno uvode novi visoki procenti carinske zaštite, koji se odmah zatim "suspenduju" na neki kratak rok, pa zbog toga većina proizvodnih korisnika, pa i investitora, ne može da planira svoju produkciju na duži rok u budućnosti. Takvu nesigurnost Tramp koristi i za prijetnje, pa je nedavno, nezadovoljan evropskim otporima u tekućim pregovorima, rekao da će prema Evropskoj uniji podići generalno carine na 50 procenata (?!). Evropa je, međutim, tvrđih zuba od Srbije, pa je na Trampovu izjavu o visokim carinama odgovorila opaskom, da je nakon te prijetnje iz Bijele kuće, dolar počeo da pada prema euru, da kamate u SAD ostaju visoke, a opada i vrijednost akcija na berzama kapitala.
Ako se vratimo gore opisanom aneksu o gasu sa Rusijom, možemo ovdje dodati nekoliko spekulativnih opaski. Sve je nekako povezano. Vulin je prije neki dan naprasno postavljen za predsjednika Nadzornog odbora "Srbijagasa". O aneksu je prvo našu javnost izvijestio Bajatović, a ne nadležna ministarka energetike ili sam predsjednik Vučić. Izgleda da se "prelazni sporazum" o gasu ne doživljava kao uspjeh ili se pojavljuje zebnja zbog eventualne reakcije Brisela, koji se načelno izjašnjava za potpuno napuštanje Rusije u pogledu gasa i nafte? A mi tražimo desetogodišnji ugovor sa Moskvom. Ne znamo skoro ništa ni o prošlonedjeljnom cjelodnevnom "savjetovanju" predsednika Vučića i premijera Mađarske Viktora Orbana, u Beogradu. I tako dalje, i tako redom.
novimagazin.rs
(Autor je novinar)
Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”
