Kevin Ruz za Njujork tajms
AI-Artificial Intelligence-vještačka inteligencija (u daljem tekstu AI)
Milioni mladih ljudi završavaju fakultet, a potom će da traže posao u branši u kojoj se slabo koriste njihove vještine. Poslodavcima se ne isplati da zaposle mlade, pa te poslove ustupaju vještačkoj inteligenciji.
Ovo je uznemiravajući zaključak jednog od mojih razgovora tokom prethodnih nekoliko mjeseci sa ekonomistima, zaposlenima u firmama i mladim ljudima u potrazi za poslom. Mnogi su ukazali na sve prisutniju krizu na tržištu rada prilikom pronalaska prvog posla, koju, čini se, barem djelimično podgrijavaju sve veće sposobnosti AI.
Nagovještaje ovoga naći ćete i u nekim ekonomskim podacima. Nezaposlenost skorašnjih diplomaca skočila je na neobično visokih 58% prethodnih mjeseci, a Federalna banka rezervi države Njujork upozorila je da se situacija na tržištu rada za ovaj profil zaposlenih "vidno pogoršala". Istraživanje Oksford ekonomiksa, u kom se izučava tržište rada, pokazalo je da je nezaposlenost za pojedine diplomce gusto koncentrisana na polju tehničkih poslova, poput ekonomije i informacionih tehnologija, gdje AI brže ostvaruje rezultate.
"Ima naznaka da veći broj početničkih pozicija zamjenjuje vještačka inteligencija" napisala je ta kompanija u nedavnom izvještaju.
VRH LEDENOG BRIJEGA
Ali, uvjeren sam da je ono što prikazuju ekonomski podaci samo vrh ledenog brijega. U intervjuu za intervjuom čujem da firme automatizuju, tj. zamjenjuju radnike i da se AI kompanije utrkuju u kreiranju "virtuelnog radnika" koji može da zamijeni mlade zaposlene budzašto. Stav kompanija prema automatizovanju takođe se mijenja - neke firme podstiču rukovodioce da primjenjuju "prvo AI" taktiku kojom će testirati može li određeni zadatak obaviti AI, prije što nekog zaposle.
Jedan tehnički direktor rekao mi je da je njegova kompanija prestala da zapošljava radnike za pozicije niže od L5 inženjera za softver - pozicija srednjeg nivoa koja se obično dodjeljuje programerima koji imaju između tri i sedam godina iskustva - zato što sada AI može da obavi zadatke nižeg nivoa. Jedan drugi mi je rekao da je njegova startap kompanija zaposlila jednog stručnjaka za obradu podataka da izvršava zadatke za koje je, u prethodnoj njegovoj firmi, bio potreban tim od 75 ljudi.
Ovakve anegdote, naravno, ne pravdaju masovnu nezaposlenost. Većina ekonomista vjeruje da na porast nezposlenosti diplomaca utiče više faktora, među kojima je i podatak da velike IT kompanije manje zapošljavaju. Ovom problemu doprinosi i sve veća neizvjesnost u pogledu ekonomske politike predsjednika Donalda Trampa.
Ali kod ljudi koji prate šta se dešava sa AI, alarmi počinju da zvone.
"Ovo polako čujem na sve strane" - rekla je Moli Kinder, saradnica Instituta "Brukings", istraživačkog centra za javne politike, koji proučava uticaj vještačke inteligencije na radnike."Poslodavci kažu da su ovi AI alati tako dobri da meni više nije potreban marketing stručnjak, finansijski analitičar ili asistent koji se bave istraživanjima."
Korišćenje AI za automatizaciju kancelarijskih poslova je san mnogih kompanija godinama - slušao sam ih kako maštaju o tome u Davosu još 2019. godine). Donedavno tehnologija nije bila dovoljno dobra. Tada si AI mogao koristiti da automatizuješ neke rutinske zadatke - što su mnoge kompanije i učinile - ali kad je trebalo obaviti kompleksne ili tehničke zadatke različitih poslova, AI nije bio ni do koljena čovjeku.
Ovo počinje da se mijenja, naročito u oblastima kao što su softverski inženjering, gdje postoje jasni pokazatelji uspjeha i neuspjeha, kao npr. "da li je dobar ovaj kod ili nije?" U ovim oblastima, AI sistemi mogu se istrenirati kroz proces ispravljanja grešaka, poznatiji kao čeličenje, kako bi sam mogao da obavlja kompleksan niz radnji. U konačnom, mogu vremenom biti u stanju da obave zadatke za koje bi čovjeku bili potrebni sati ili dani.
AI kompanije počinju od oblasti softverskog inžinjeringa i drugim tehničkim poslovima zato što su ti poslovi na staklenim nogama. Ali ove kompanije vjeruju da će se iste tehnike uskoro koristiti za automatizovanje u desetinama zanimanja, od savjetovanja do finansija i marketinga.
Dario Amodei, izvršni direktor kompanije "Anthropic", nedavno je predvidio da će AI eliminisati polovinu svih kancelarijskih poslova u roku od pet godina.
Ovaj rok mogao bi da bude skroz proizvoljan, ako kompanije koje nisu iz tehnološkog sektora počnu da usvajaju vještačku inteligenciju sporije nego što su to učinile mnoge kompanije iz Silicijumske doline ili ako automatizaciju poslova bude teže sprovesti nego što se očekuje u onim kreativnim zanimanjima gdje je slabo prisutno upravljanje podacima.
ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI
Čak i ako AI ne preuzme sve te poslove tako brzo, postoje dva trenda koja me brinu.
Prvi je taj da će se, u naletu pojačanja produktivnosti, neke kompanije možda okrenuti vještačkoj inteligenciji isuviše rano, prije nego što alati budu dovoljno moćni da obave sve te zadatke. Nedavno je ovaj slučaj zabilježen u švedskoj kompaniji koja je uvela sistem "kupi sad, plati kasnije". Ova firma je prije dvije godine objavila da zaposlene mijenja AI čat-botovima. Međutim, nakon što su se kupci žalili na rad AI sistema, ponovo su zaposlili ljude.
Pojedini direktori klade se na to da će se AI sistemi uskoro poboljšati - ili da je novac koji mogu uštedjeti zapošljavanjem virtuelnih radnika umesto ljudi vrijedan nekoliko nezadovoljnih mušterija. Ali drugi možda i ne shvataju rizike koje preuzimaju.
Drugi zabrinjavajući trend je nedovoljno ulaganje u obuke, mentorstva diplomaca. Dakle, čak i da početničke pozicije ne nestanu tako brzo, očekivanje da su ti poslovi kratkog daha mogu dovesti kompanije to toga da premalo ulože u obučavanje i druge programe koji su usmjereni ka startnim pozicijama. To će značiti da ti radnici neće biti spremni za preuzimanje ozbiljnijih uloga kasnije.
"Niko nema ni strpljenja ni vremena za držanje za ručicu u ovom novom okruženju, gdje veliki dio posla vještačka inteligencija može da obavi samostalno", rekla je Heder Doušej, direktorka za ljudske resurse i talente u firmi rizičnog kapitala SignalFire.
Ako postoji tračak nade za svršene studente, onda je to - barem za neke od njih - to što prijetnja u vidu AI zamjene može podstaći neku zgodnu priliku. Pojedini mladi radnici sa kojima sam razgovarao koriste svoje iskustvo sa AI da se izdignu u odnosu na starije kolege, a drugi u potpunosti zaobilaze tradicionalne profesije u kojima se napreduje korak po korak.
Trevor Čou (23), svršeni student Univerziteta Stanford koji živi u San Francisku, rekao je da su mnogi njegovi prijatelji razmatrali napredak vještačke inteligencije kada su tražili posao. Prema njegovim riječima, malo ko je odabrao tradicionalne oblasti poput tehnologije i finansija, a većina se odlučila za rizične poteze poput pokretanja sopstvenih firmi — po logici da, ako ljudi uskoro izgube prednost koju imaju nad mašinama, bolje je požuriti i uraditi nešto veliko.
"Čini se kao da ne preostaje još mnogo godina da se nešto postigne," rekao je. "Ako uticaj koji kao čovjek možeš imati, postane mali, mnogi karijerni putevi koji se isplate tek nakon više godina, nisu vrijedni truda."
© 2025 The New York Times Company
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
Prevod: Darinka Jovanović
