Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu, danas slave Srpska pravoslavna crkva i vjernici.

Prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana po Božiću.

Po jevrejskom zakonu, svako dijete je donošeno u hram 40 dana nakon rođenja.

Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Marija je sa Josifom otišla u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu novorođenče.

Sretenje je jedan od 12 najvećih praznika hrišćanstva, a sama riječ "sretenje" označava susret.

Ovaj praznik praznuje se od samog početka hrišćanstva, ali je kao svečanost uveden tek u 6. vijeku u vrijeme cara Justinijana.