Narodne kuhinje Mitropolije crnogorsko-primorske, od kojih su dvije na području Eparhije budimljansko-nikšićke, svakodnevno podijele 700 obroka, godišnje 219.300. Mnogima na Cetinju, u Podgorici, Beranama i Bijelom Polju, to je i jedini obrok u toku cijelog dana. Pri Mitropoliji je istovremeno, već 20 godina, i Dobrotvorni fond "Čovekoljublje", osnovan na Arhijerejskom saboru SPC u Banjaluci 1993.
Prema riječima Miška Radonjića, koordinatora u Fondu, kuhinja pri Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici radi od 2010. i u njoj se dnevno podijeli najviše obroka - 300.
- Oni koji su u blizini hrama dođu i podignu svoj obrok, a ostalima koji žive u gradskim i prigradskim naseljima donosimo hranu na kućnu adresu. Obrok se sastoji od glavnog jela, pola kilograma hljmeba i uz to i neke kiflice ili dezert - kaže nam Radonjić i dodaje da narodna kuhinja "Mati Jelisaveta", na Cetinju, koju je osveštao blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije svakog dana podeli 150 obroka, godišnje oko 47.000...
Isto toliko socijalno najugroženijih žitelja Berana, topli obrok uzme u narodnoj kuhinji "Divna Veković".
- Hrana se dostavlja za još tridesetak porodica koje nisu u mogućnosti da dođu po hranu, pa se iz ove kuhinje godišnje, zapravo, podijeli oko 48.000 obroka - kaže Radonjić i napominje da se u narodnoj kuhinji "Mileva Vojvodić" u Bijelom Polju, svakodnevno za 100 nevoljnika obezbijede obroci.
Prema riječima našeg sagovornika, pri Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici pet godina radi pekara, koja proizvodi peciva, gotova jela, kolače... Od ostvarenog prihoda pomažu se narodna kuhinja u Podgorici i "Čovjekoljublje", dok dobar dio namirnica za kuhinju stiže sa crkvenog gazdinstva u Zeti, koje se prostire na oko 110.000 metara kvadratnih.
- Tu proizvodimo gotovo sve povrće koje uspjeva na našem podneblju. Blagoslovom mitropolita Amfilohija, 2020, u nastojanju da se obezbede sopstveni izvori za rad narodne kuhinje, u zetskom selu Mataguži oformljeno je poljoprivredno gazdinstvo, gdje su uposleni osam radnika i upravnik. Na njemu je i 19 plastenika, gaji se 1.400 koka nosilja na otvorenom, a tu je i komora za smještaj prerađevina. Gazdinstvo je pokriveno vodovodnom mrežom, a na njemu su izgrađeni magacini za poljoprivredne mašine, upravna zgrada sa salom za školu veronauke, prerađivački pogon... - kaže Radonjić.
Prihod od prodaje proizvoda sa crkvenog gazdinstva u Mataguži ide u fond za gradnju ili adaptaciju kuća. Svake godine se sagradi po jedna kuća za ugrožene porodice, samostalno ili uz pomoć dobročinitelja i partnera. Minule godine je i obnovljeno devet objekata - priča Radonjić.
U Podgorici na Starom aerodromu, prema Radonjićevim riječima, od oktobra prošle godine, radi Pravoslavni pastirsko-savetodavni centar u kući koju je Mitropoliji ustupio Goran Dedić. Tu se organizuju terapijsko-savjetodavni sastanci sa pojedincima i porodicama, a posebnu pažnju posvetiće djeci kojoj je potrebna pomoć zbog raznih tegoba. U centru volontiraju psiholozi, psihijatri, defektolozi, pomoć je besplatna, a u rad su uključeni i sveštenici.
(Novosti)