Vaskrs, koji se praznuje tri dana, ove godine istovremeno proslavljaju crkve koje vrijeme računaju i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru.
Podudaranje proslave Vaskrsa ne dešava se često. Katolička crkva datum Uskrsa računa u odnosu na proljećnu ravnodnevnicu i prvi pun mjesec poslije nje. Za pravoslavnu crkvu, Vaskrs ne može biti prije jevrejske Pashe. Pravoslavna crkva Vaskrs slavi u nedjelji poslije prvog proljećnog punog mjeseca.
Prema hrišćanskom predanju, Hrist je razapet na Veliki petak, a vaskrsnuo je u nedjelju. Vijest o njegovom vaskrsnuću pronijela je Marija Magdalena. Na vaskršnje jutro zvone sva crkvena zvona.
U pravoslavnim hramovima proslava Vaskrsa počinje ponoćnim i jutarnjim liturgijama, a u katoličkim svečanim uskršnjim misama. Na kraju liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse" i potvrđuju vjeru sa "Vaistinu vaskrse".
U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Nakon liturgija i misa, vjernici praznik proslavljaju u svojim domovima uz svečanu trpezu. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske je najavljeno da će mitropolit Joanikije služiti vaskršnju liturgiju u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. On je u svojoj vaskršnjoj poruci kazao da u svjetlosti praznika vaskrsenja Hristovog svakog čovjeka, vjernog i nevjernog, ljude drugih vjera, drugačijih i suprotnih mišljenja i uvjerenja, prihvatamo kao svoje bližnje, poštujući ih kao neponovljive i slobodne ličnosti. Kotorski biskup fra Mladen Vukšić je u uskršnjoj poruci istakao da ovogodišnja proslava Uskrsa donosi radost zajedničkog slavlja i katolicima i pravoslavcima. Vjernicima je poručio da ako želimo uskrsno veselje doživjeti i utkati u svoj život, ne tražimo ljudske dokaze za svoju vjeru, nego prihvatimo i križ i uskrsnuće kao tajnu vjere i dopustimo Bogu da nam u hodu ovim svijetom sam tumači.
