PANAMA – Više miliona dokumenata s podacima o 240.000 firmi širom svijeta i imenima više stotina visokorangiranih političkih figura, njima bliskih osoba i poznatih javnih ličnosti sa adresama ofšor kompanija u Panami i na drugim egzotičnim destinacijama procurilo je u javnost nakon najvećeg otkrića povjerljivih finansijskih informacija u istoriji.
Dokumenti su procurili iz panamske advokatske firme „Mossack Fonseca”, a iz BiH su zasad u ofšor zonama „uhvaćena” četiri lica – jedan vlasnik bankarskog računa i tri dioničara. Nekoliko zemalja je pokrenulo istragu za pranje novca u svjetlu otkrića ogromnog sistema utaje poreza na osnovu 11,5 miliona dokumenata procurjelih iz advokatske firme u Panama „Mossack Fonseca”. Ta kompanija je navela da ta otkrića predstavljaju „zločin i napad” na Panamu, koja je redovno na meti kritika da je država u kojoj vlada „poreski raj”. Miranda Patručić, istražilac iz Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) i novinarka ICIJ-a, za medije u BiH je istakla da će lista sa licima iz BiH i našeg regiona biti gotova i objavljena do kraja aprila, te da se očekuje još imena.
„Imaćemo listu najznačajnijih ljudi sa Balkana i objavićemo ih s podacima o kojim firmama i iznosima je riječ i šta su te firme radile”, rekla je ona.
Potvrdila je da i u slučaju BiH ima i te kako „zvučnih” imena koja se spominju u panamskim dokumentima koji otkrivaju osobe koje su se koristile ofšor kompanijama kako bi izbjegle plaćanje poreza i koristile se drugim olakšicama. Kako kaže, BiH se spominje mnogo puta u panamskim dokumentima, ali da će tek u narednom periodu biti potvrđeno koliko osoba iz BiH se koristilo ofšor kompanijama i u kojem kontekstu. „Irish Times” je objavio interaktivnu mapu na kojoj se vidi da iz Srbije postoje dva vlasnika računa i 28 dioničara, Hrvatske tri kompanije, tri klijenta, osam vlasnika računa i 22 dioničara.
Podatke je prije godinu dana dobio njemački dnevni list „Sueddeutsche Zeitung” od strane anonimnog zviždača koji, kako tvrdi list, nije tražio bilo kakvu novčanu ili drugu nadoknadu, osim obećanja da će mu biti garantovana bezbjednost. SD je onda podatke proslijedio uticajnim svjetskim medijima poput „Gardijana”, Bi-Bi-Sija, „Mondea” i Međunarodnom konzorcijumu istraživačkih novinara (ICIJ) koji čine novinari širom svijeta, s namjerom da ih zajedno selektivno objavljuju nakon što ih prouče. Kako su istakli u SD-u, podatke će proučavati i objavljivati do kraja godine, a zbog obimnosti materijala možda i u narednoj godini.
Zoran Pavlović, ekonomista iz Banjaluke, kaže da se ofšor kompanijama obično služe dvije grupe ljudi. Jedni su biznismeni koji firme registruju u ofšor zoni radi plaćanja manjih poreza, a drugi su političari i druge ličnosti koje ne mogu zvanično pokazati da posjeduju velika bogatstva. Ofšor kompanije su, kako je rekao, takođe veoma pogodne za plaćanje sumnjivih provizija prilikom obavljanja javnih radova. Više vlada u svijetu je obećalo da će sarađivati sa organima koji sprovode istragu i najavilo da će istražiti da li je novac curio i iz njihovih zemalja.
Podsjećamo da nam je tada Blaž Zgaga, slovenački novinar u mreži ICIJ-a, obećao da će „vrlo skoro” biti objavljena konkretna imena vlasnika ofšor računa iz naše zemlje, ali se to nije desilo.(NN)
I Makedonci skrivali novac
Među brojnom „svjetskom elitom” koja je krila prljave pare u Panami nalazi se i nekoliko makedonskih biznismena, političara i državnih službenika koji su otvorili svoje firme u ofšor dražvi Panama. Prema dokumentima do kojih je došla skopska televizija Nova, koja je bila dio novinarske istraživačke mreže, u Panami je registrovano najmanje pet kompanija čiji su vlasnici državljani Makedonije. Zajedničko za svih pet kompanija je da su u Panami registrovane u periodu između 1999. i 2002. godine u vrijeme prve vladavine VMRO-DPMNE, kada je premijer Makedonije bio Ljupčo Georgievski i kada je u Makedoniji došlo do ozbiljnog etničkog sukoba sa Albancima.
Na spisku su vlasnici još uvijek aktuelne provladine televizije Kanal 5 Vanja Gavrilovski i Marjan Stojmenov, sin Borisa Stojmenova, poslanika i ministra finansija u vladi premijera Ljupča Georgievskog u periodu 1999. do 2001. godine. U Panama dokumentu se pominje i kompanija Sanlajn trejding, registrovana 9. septembra 1999. godine na ime supruge Marjana Stojenova Mimoze Kikovske Stojmenove, koja je u to vrijeme bila državni savjetnik u Ministarstvu pravde, a od 2002. godine predvodi sektor za evropske integracije i međunarodnu saradnju i predstavnik je Makedonije u GREKO grupi pri Savjetu Evrope, koja se bori protiv korupcije u devet zemalja jugoistočne Evrope. Predsjednik Transparentnost Makedonija Sašo Ordanovski za „Dan” kaže da nije zabranjeno posjedovati kompanije u inostranstvu, ali je neetički kad su vlasnici visoki državni funkcioneri ili članovi njihovih porodica. U Panama dokumentu se pominje i firma Altamira, osnovana u Panami 2001. godine čiji je vlasnik Milorad Kitanovski, bivši direktor duvanskog giganta Makedonija tabak. Kao partneri u istoj kompaniji se pominju i Stevčo Kocevski i Vinko Ivačić.
U Panami svoje firme imaju i Zoran Petrovski, Blagoj Dončev i Petar Filipovski, prvi direktori u akcionarskom društvu Ading, koje se bavi proizvodnjom hemikalija za građevinsku industriju. U centralnom registru u Panimi je upisana i firma BBB grup, čiji su vlasnici makedonski državljani Bogoja i Vesna Blažeski i Olivija Tanaskovska, vlasnici makedonskih kompanije Eurotehnika i Sipo koje poizvode sigurnosne pojaseve za automobilsku industriju. Osim vlasnika firme Sanlajn, koji živi u Skoplju, svi ostali koji se pominju u Panama dokumentu zvanično su prijavljeni na adresi jednog stana u Atini.
A. PISAREV