ZAGREB – Hrvatski sabor će najkasnije do 18. juna morati da odlučuje o opozivu potpredsjednika vlade i lidera najuticajnije vladajuće HDZ Tomislava Karamarka, pošto je opozicioni SDP najavio da će svoj zahtjev predati danas, kada će o njemu raspravljati i Komisija za utvrđivanje sukoba interesa.
Čim predsjednik parlamenta Željko Rajner dobije zahtjev SDP-a potpisan sa najmanje 30 zastupnika, počinje da teče rok od 30 dana u kojem Sabor mora glasati o Karamarkovoj daljoj sudbini u vladi.
Prema pisanju zagrebačkog „Jutarnjeg lista”, u SDP-u smatraju da Karamarko mora snositi političku odgovornost zbog interesne povezanosti njega i članova njegove porodice s mađarskim MOL-om, i to preko MOL-ovog lobiste Josipa Petrovića, koji je kućni prijatelj potpredsjednika vlade.
Neposredni povod je objavljivanje ugovora koji je firma Karamarkovove supruge Ane Karamarko imala s Petrovićevom firmom Petrus za savjetovanje sve do 31. decembra 2015.
Petrović je mjesečno na račun Drimije Ane Karamarko uplaćivao 2.500 eura za usluge praćenja medija.
Kako su prihodi Petrus savjetovanja gotovo u potpunosti bazirani na poslu s MOL-om, tako su i uplate koje su išle na račun Drimije zapravo MOL-ov novac.
Iz ugovora koji je Petrović potpisao s MOL-om vidi se da je nakon angažovanja Karamarkove supruge MOL Petroviću uvećao mjesečne isplate, i to za tačno 2.500 eura – iznos koji je kao paušal plaćao Drimiji.
Prema saborskom poslovniku, na predlog najmanje jedne petine ukupnog broja zastupnika (njih 30) može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku vlade, pojedinom njenom članu ili vladi u cjelini.
Takav predlog mora se odmah uvrstiti na dnevni red. Vlada se u roku od osam dana mora izjasniti o predlogu za opoziv, Sabor o povjerenju mora raspravljati i glasati najkasnije u roku od osam dana od dana uvrštavanja predloga na dnevni red, što bi značilo najkasnije do 18. juna ako SDP bude podnio zahtjev kako je to i najavio.
Tokom saborske rasprave Karamarko i Tihomir Orešković, kao predsjednik vlade, mogu se uključivati i davati objašnjenja. Da bi se Karamarku izglasalo nepovjerenje, za to mora biti većina od ukupnog broja zastupnika u Saboru, dakle njih 76.
Ako SDP-ov predlog za opoziv Karamarka ne prođe, novi zahtjev ne može biti podnijet prije isteka šest mjeseci.
Prvi potpredsjednik vlade ima isti tretman kao i bilo koji drugi ministar, što znači da njegov eventualni „pad” ne znači automatski pad vlade, kao što je to slučaj kada se izglasa nepovjerenje premijeru.
Premda SDP može sam pokrenuti pitanje povjerenja Karamarku, ostavili su i drugim strankama otvorena vrata.
U Klubu HNS-a su rekli da će se njihovi zastupnici pridružiti inicijativi. Predsjednik Laburista Tomislav Končevski je potvrdio da će se i tri zastupnika te stranke pridružiti zahtjevu za opoziv. Zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja pridružiće se i predsjednik HSU Silvano Hrelja i dvojica zastupnika te stranke, dok će Klub manjinskih zastupnika, kao i Klub SDŠ-a, kako je rekao Milorad Pupovac, o tome odlučiti do srijede.
Pedsjednik IDS-a Boris Miletić rekao je da bi bilo dobro da se glasa o smjeni vlade jer su u manje od pola godine uspjeli potpuno da blokiraju zemlju.
S druge strane, u redovima Domoljubne koalicije za sada se ne pokazuje nelojalnost predsjedniku HDZ-a Karamarku, a zastupnicima Mosta nije se ni nudila saradnja oko stavljanja predloga za opoziv Karamarka na dnevni red.
(RTS)