Polaganjem vijenaca na spomen-krstu i parastosom na gradskom groblju u Bratuncu juče je obilježen Dan stradanja Srba u Podrinju.
Parastos žrtvama služio je vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom sa sveštenicima, a vijence na spomen-krstu položili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Srpske Mladen Ivanić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Aleksandar Vulin, predstavnici udruženja boraca i porodice nastradalih.
-Na obilježavanju Dana stradanja Srba u Bratuncu nema predstavnika međunarodne zajednice, a za dva dana svi će da pohrle u Srebrenicu, jer za njih postoji samo jedno stradanje, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dodao da je u Srebrenici bilo zločina prema muslimanima, ali da nije bilo genocida.
Dodik je nakon parastosa žrtvama rata u Podrinju rekao da su Srbi u Bosni tokom rata branili državu i da nisu željeli ništa osim mira.
On je dodao da je RS pokazala svoju sposobnost da samostalno živi, što nije slučaj, kako kaže, sa BiH, Federacijom i velikim brojem kantona.
-BiH je dokaz promašenosti, diverziju njenog postojanja vrši međunarodna zajednica, a jedna od tih diverzija je i to što danas nema nikog od njih, a za dva dana svi će pohrliti u Srebrenicu- rekao je Dodik.
On je rekao da se međunarodna zajednica dodatno ustremila da okarakteriše stradanje u Srebrenici kao geonocid, ali da Srbija to nikada neće prihvatiti.
Kako je istakao, Alija Izetbegović je u Bosni doveo oba naroda u strašni rat i on je produkovao veliko stradanje muslimana u Srebrenici. Prema Dodikovim riječima, tačno se zna dokle su suze majki, a kada počinju lažne suze političarki koje žele da naprave pritisak.
-Kako je moguće da za jednu dobru namjeru premijera Srbije Aleksandra Vučića kažu da nije dobro došao. Kažu Vučić nam je uzeo Srebrenicu, šta je trebalo, da pogine, pa da kažu hvala što je došao. Srebrenica je RS- rekao je Dodik.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin poručio je da dokle god samo Srbi stoje nad svojim grobovima ne možemo se nadati boljem životu.
Vulin je, prije početka parastosa, rekao novinarima da se iz godine u godinu obilježava tragedija Srba u Bratuncu i čitavom Podrinju, ali da to nije samo tragedija Srba, već tragedija ljudskog roda i čitavog čovječanstva.
-Iz godine u godinu, mi vidimo kao da niko nema sluha, kao da niko osim Srba ne razumije bol i patnju ovih ljudi. Kao da niko, osim Srba, ne razumije da je svaka žrtva vrijedna traženja oprosta, saučešća i razumijevanja bola- istakao je Vulin.
Dodao je da se svake godine ponada da će se na groblju u Bratuncu pojaviti i predstavnici drugih naroda, da će prihvatiti svoju odgovornost i da će se “zakleti nad grobovima srpske djece u svoju djecu, da se nikada ovakav užas i zlo neće ponoviti”.
-Svake godine, moja nada ostane poražena. Svake godine samo se Srbi okupe ovdje, da podijele svoju muku, iako su predstavnici srpskog naroda i države Srbije pokazali da im je stalo i do drugih naroda, do drugih žrtava i do tuđih rana, da su ih prihvatili i razumjeli kao svoje- istakao je Vulin.
Prema njegovim riječima, dokle god samo Srbi plaču nad svojim ranama i dokle god samo Srbi stoje nad svojim grobovima, ne možemo se nadati da će život zaista biti bolji i da ćemo moći da krenemo naprijed.
Pedsjednik Srpske narodne partije (SNP) Nenad Popović izjavio je da svoje žrtve moramo poštovati zbog budućnosti djece, jer ako se ne govori o njima, rizikujemo da se ponove stradanja.
Popović je, nakon parastosa ubijenim podrinjskim Srbima u okolini Srebrenice i Bratunca na Petrovdan 1992. godine, rekao da sjećanja na užasne zločine nad Srbima u Bratuncu i okolnim selima, koji su uglavnom činjeni na pravoslavne, hrišćanske praznike, moraju postati dio ne samo našeg kolektivnog pamćenja, već i sjećanja čitave Evrope.
-Upravo na ovom području činjeni su zločini džihadista koji su sada prijetnja čitavom svijetu. Moramo da učimo našu djecu da su Srbi narod nad kojim je u 20. vijeku izvršen višestruki genocid, jer samo tako možemo da se zaštitimo od novih stradanja- kazao je Popović.
On je naglasio da je opstanak Republike Srpske garancija da se stradanja Srba na ovim prostorima više nikada neće ponoviti i ocijenio da pokušaji ukidanja srpske države zapadno od Drine predstavljaju namjeru da Srbi ostanu bez institucionalne zaštite, čime bi postali laka meta novih zločina.
Popović je dodao da Republika Srbija i srpski narod to nikada neće dozvoliti, „jer nas žrtve podrinjskih Srba opominju da budemo jedinstveni, odlučni i beskompromisni u odbrani nacionalnih interesa”.
Poštu stradalima odali su i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević, izaslanik ruske ambasade u BiH i predstavnici OHR-a.
Organizator obilježavanja je Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
(RTS)- (Tanjug)- (RTRS)
Orićev masakr na Petrovdan
Na Petrovdan 1992. godine muslimanske snage pod komandom Nasera Orića upale su u više srpskih sela, pljačkajući i paleći sve što su stigle. U srpskim selima Zalazje, Biljača, Sase i Zagoni ubili su 69 srpskih civila.
Dodik: RS je država, BiH promašeni pokušaj
Dodik je rekao da niko ne pokušava da poništi bol i tugu srebreničkih majki, ali da želi da se čuje i bol srpskih majki.
On je podsjetio da su Srbi pretrpjeli najveća stradanja u prošlom ratu, istakavši da cilj RS nije BiH.
-RS je država, a BiH promašeni pokušaj države- poručio je Dodik.
Ubijeno oko 3.500 Srba
Na području Srebrenice i Zvornika, Skelana, Milića, Bratunca, Vlasenice i Osmaka, u toku odbrambeno-otadžbinskog rata, stradalo je najmanje 2.477 osoba srpske nacionalnosti, dok je na širem području srednjeg Podrinja i Birča stradalo oko 3.500 Srba, a oko 5.400 porodica ostalo je bez pokretne i nepokretne imovine.
Napadi su uglavnom izvođeni na najznačajnije pravoslavne praznike, Božić, Srpsku novu godinu, Đurđevdan, Vidovdan, Petrovdan. Od maja do decembra 1992. godine u napadima muslimanskih snaga uništeno je i razoreno na desetine srpskih sela i na najbrutalniji način ubijeno stotine srpskih civila u Srebrenici, Bratuncu i Skelanima. U tom periodu, samo na području Srebrenice, napadnuto je 21 srpsko selo, u kojima je ubijeno više od 400 civila, a u napadu na 22 srpska sela opštine Bratunac ubijeno je najmanje 560 srpskih civila.