Evropska komesarka za pravosuđe Vera Jourova kritikovala je neke članice EU zbog prakse dodjeljivanja „zlatnih pasoša” bogatim osobama iz zemalja van Unije. Od njih traži i da osiguraju da tzv. zlatni pasoš ne dobiju kriminalci. Iz Brisela stiže i poruka da državljanstvo treba dodijeliti samo u slučajevima gdje postoji prava veza sa dotičnom zemljom.
„Zlatni pasoš”, „zlatna viza” ili „ekonomsko državljanstvo” – tri naziva za pasoš Evropske unije. Tu ulaznicu sebi mogu da priušte samo najbogatiji, ako npr. investiraju u nekretnine, državni fond ili veliki posao.
Zabrinutost u Briselu zbog takve kupoprodaje državljanstva raste, jer je porastao i broj kupaca „zlatne vize”. I to za čak 20 odsto u poslednje tri godine. Zato je komesarka za pravdu Vera Jourova najavila skeniranje stanja na terenu već u septembru.
– Komesarka je targetirala deset zemalja u kojima cijena takvog pasoša varira od 275.000 eura, koliko je u Letoniji, do deset miliona eura, koliko je u Austriji. Upozorila je da se to izdaje neselektivno, da nema kontrole – objašnjava Suzana Grubješić iz Evropskog pokreta.
Tako je Kipranin postao i ruski oligarh Oleg Deripaska, poznat i po nedavnoj istrazi o povezanosti Donalda Trampa s Rusijom.
Da bolje kontrolišu ko sve dobija državljanstvo iz Brisela više puta je upozorenje poslato Malti i Kipru.
U njihovom društvu su i Grčka i Bugarska. Iako tek kandidat za članstvo u Uniji, i Crna Gora se ranije našla na listi kritikovanih država.
– Oni i jesu bili pod upozorenjem, ali koliko vidim u julu su ponovo raspisali poziv za investitore koji će uz određenu količinu novca i neke druge uslove, odnosno dužinu boravka i drugo, moći da konkurišu za dobijanje crnogorskog pasoša, tako da pretpostavljam da i njima slijedi još jedno upozorenje – dodaje Suzana Grubješić.
Stručnjaci upozoravaju, osim na različite finansijske mahinacije, i na novac koji se u tom slučaju seli lokalno, pa se i manje provjerava i na druge rizike.
– Postoji mogućnost da su ta lica povezana sa različitim terorističkim aktivnostima, da su uključena u aktivnosti protiv političkog sistema ili da koriste elemente političkog nasilja, da su povezani sa špijunažom – ukazuje Saša Đorđević iz Beogradskog centra za bezbjednost.
Sličnu praksu prodaje državljanstva dugo su imale karipske države, ali i Novi Zeland, Australija. Ipak, mnoge su promijenile pravila igre. U Kanberi su ih npr. značajno pooštrili.
– Bezbjednosna procjena – da li taj kandidat za državljanstvo, aplikant, zadovoljava sve uslove bezbjednosti i to rade bezbjednosne službe ili policija – dodaje Đorđević.
Kome će dati pasoš i državljanstvo, i dalje je suvereno pravo svake države članice. I to jedno od najosjetljivijih. Zato pred institucijama u Briselu tek slijedi ubjeđivanje koliko zlatni pasoš može skupo da košta.