Makedonski premijer Zoran Zaev pozvao je poslanike u Sobranju na nacionalno pomirenje, a članovima najuticajnije opozicione partije VMRO-DPMNE kao gest dobre volje da glasaju za ustavne promjene u skladu sa Prespanskim sporazumom ponudio je amnestiju za članove te stranke kojima se sudi za nerede u tom zdanju 27. aprila prošle godine.
– Sada je trenutak da oprostimo. Hajde da oprostimo sada, kada je to najpotrebnije. Svi znamo da je vrhunac podjela i mržnje bio 27. aprila prošle godine. Krvave slike poslanika obišle su svijet. Evo šanse za praštanje. Počnimo od 27. aprila... Znam da sve ima cijenu i spreman sam da je platim. Nema budućnosti bez praštanja ovdje u parlamentu – rekao je, između ostalog, Zaev obraćajući se poslanicima.
Ponovio je da ne postoji bolji dogovor od onog postignutog sa Grčkom o novom imenu Makedonije, „i to svi znaju”.
– Iskoristimo zato plenarnu sjednicu kao priliku za pomirenje između ljevice i desnice u Makedoniji nakon prošlogodišnjih incidenata u zakonodavnom domu – rekao je Zaev.
On smatra da je odluka o prihvatanju ili odbijanju predloga o otpočinjanju ustavnih izmjena koje uključuju promjenu imena Makedonije istorijski trenutak koji će prepričavati buduće makedonske generacije, prenosi Tanjug.
Makedonski premijer je pozvao sve poslanike da jedni drugima pruže ruku i prihvate otpočinjanje procesa ustavne revizije kako bi osigurali evroatlantsku integraciju Makedonije.
Sporazum na „ovjeri“
Makedonski parlament počeo je juče u 11 sati sjednicu na kojoj bi poslanici trebalo da se izjasne o početku rasprave o predlogu za izmjene Ustava kojima se predviđa promjena imjena u Republika Sjeverna Makedonija.
Nakon dvodnevne debate, parlamentarni odbor za ustavna pitanja Sobranja u petak je usvojio predlog o ustavnim promjenama.
Vlada predlaže da se pridjev „sjeverna“ uvrsti u naziv Republika Makedonija u tekstu Ustava, tako da novo ime zemlje bude Republika Sjeverna Makedonija. Predložene su izmjene u uvodnom dijelu Ustava, u skladu s Prespanskim sporazumom postignutim između Atine i Skoplja, uz izmjene dva člana Ustava.
Pojedini makedonski mediji prenijeli su da će vladajuća stranka samo otvoriti raspravu o izmjenama ustava, ali da neće zakazivati glasanje o amandmanima sve dok ne bude sigurna da ima potrebnu dvotrećinsku većinu.
Koliko će trajati rasprava zavisi od opozicije. Naime, ako poslanici VMRO-DPMNE nastave da učestvuju u debati, ona najduže može da traje 10 dana, a ukoliko napuste skupštinsku sjednicu, o čemu su makedonski mediji pisali prethodnih dana kao jednoj od mogućnosti, ona bi mogla da traje najviše dva dana.
Mogući i vanredni izbori
Premijer Makedonije Zoran Zaev zasad nema potrebnu dvotrećinsku podršku, odnosno 80 od ukupno 120 poslanika u Sobranju. U ovom trenutku sigurni su samo glasovi vladajuće većine (SDMS Zorana Zaeva i albanska partija DUI), koja ima 59 poslanika u ovom sazivu Sobranja. Čak i da Zev uspije da pridobije preostale tri albanske partije u Sobranju, koje imaju ukupno deset poslanika, i dalje neće imati potrebnu većinu.
Ostatak glasova morao bi da dobije od VMRO-DPMNE, najveće opozicione stranke, koja u parlamentu ima 51 poslanika, ali oni su već najavili da neće glasati za promjenu imena.
Zbog toga se kao jedna od mogućih opcija pominju i vanredni parlamentarni izbori. VMRO je već objavio da se sprema za nove izbore. Kako piše „Plusinfo.mk”, na izvršnom odboru stranke održanom tokom vikenda razgovaralo se i o mogućim terminima izbora, a to su 25. novembar, 2. decembar, 9. decembar ili u proljeće, sa naglaskom na pripremi partijske infrastrukture i programa sa kojim će ta stranka učestvovati na vanrednim parlamentarnim izborima.
I ranije je bilo riječi o mogućim vanrednim izborima, kada se kao datum najčešće pominjao 25. novembar, jer je rok za izmjenu ustava i promjenu imena države u skladu sa Prespanskim sporazumom definisan do kraja 2018. godine.
Propali protesti
Paralelno sa sjednicom Sobranja, ispred zgrade parlamenta održani su protesti, ali daleko manjeg obima od najavljenih. Sudeći po fotografijama sa društvenih mreža i pisanju makedonskih portala, na protest je izašlo tek nekoliko desetina ljudi.
Makedonski „Večer” piše da su okupljeni građani uzvikivali: „Ua, korumpirani“ i „Ostavka“. Portal navodi da su pred Sobranje uglavnom izašli stariji građani.
Masovne proteste protivnika promjene imena najavilo je udruženje građana „Preporod”, koje je saopštilo da je cilj okupljanja ostavka premijera Zorana Zaeva kako bi se zaustavilo ugrožavanje makedonskog naroda i makedonske državnosti.
– Počinjemo sa blokadama zbog pritiska i nasilja makedonskog naroda i države. Oni žele da primoraju Makedoniju u EU i NATO anticivilizacijskim politikama. Popularnom građanskom neposlušnošću okrenimo se protiv štetnih politika nelegitimne vlade. Blokade smo postavili na ulici ispred parlamenta, svaki dan do ostavke vlade – saopštili su juče iz tog udruženja.
Na referendum održan 30. septembra izašlo je 36 odsto građana Makedonije, od potrebnih 50 odsto plus jedan da bi se plebiscit smatrao uspješnim.
Upravo se na to poziva opozicija, koja tvrdi da Zaev nema pravo da mijenja Ustav, dok vladajuća kolicija naglašava da je 91 odsto od ukupnog broja izašlih na referendum glasalo za prihvatanje sporazuma sa Grčkom i ulazak u NATO i EU, kako je glasilo referendumsko pitanje. Inače, taj referendum je bio savjetodavan.