Srpsko tužilaštvo za ratne zločine će postupati po krivičnoj prijavi koju je protiv prvog predsjednika Slovenije Milana Kučana podnio advokat Dušan Bratić zbog ratnih zločina na teritoriji Slovenije 1991. godine i razbijanja SFRJ.

– Tužlaštvo za ratne zločine će u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Republike Srbije preduzeti sve neophodne radnje u cilju postupanja po ovoj krivičnoj prijavi, rečeno je iz tužilaštva u odgovoru na pitanje „Politike“ da li će tužilaštvo preduzeti određene radnje po prijavi protiv Kučana i ostalih koji su navedeni u opisima zločina.

Zamjenik tužioca za ratne zločine i portparol tužilaštva Vasilije Seratlić rekao je za „Politiku“ i da tužilaštvo preduzima krivično-procesne radnje i po krivičnim prijavama koje je Bratić podnio prošle godine za granatiranja izbjegličkih kolona u Hrvatskoj, kod Dvora na Uni i na Petrovačkim cestama.

„Politika“ je ranije pisala da su krivičnom prijavom obuhvaćeni i Janez Slapar, koji je u to vrijeme bio načelnik republičkog štaba Teritorijalne odbrane Slovenije, zatim Franc Anderlič, tada komandant TO Južnoprimorske pokrajine Slovenije, kao i još trojica neposrednih izvršilaca zločina.

Njima se, prema pisanju „Politike“, na teret stavlja da su kršili pravila Ženevske konvencije za vrijeme oružanog sukoba, koji je trajao od 27. juna do 7. jula 1991. na teritriji Slovenije, između JNA i Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na jednoj strani, i oružanih sastava TO Slovenije i drugih paravojnih formacija rukovodstva Slovenije (tzv. Narodne zaštite), na drugoj.

Dušan Bratić, koji istražuje zločine nad pripadnicima JNA i civilima tokom ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ, ističe da je Kučan tada bio predsjednik Slovenije i imao efektivnu komandnu vlast nad svim oružanim formacijama, pa ulazi u red glavnih ratnih zločinaca u razbijanju Jugoslavije.

– Kučan ne samo da nije preduzeo ništa da se kazne izvršioci, već je podsticao na izršenje ratnih zločina, pa su do 8. jula 1991. izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu, među kojima su i žene i djeca pripadnika JNA, ranjenici, sanitetsko osoblje, zarobljenici, vojnici koji su položili oružje, rekao je, između ostalog, Bratić.

Toma Fila je pak mišljenja da od toga nema ništa zato što to više nikog ne zanima, što više niko neće htjeti time da se bavi i smatraće da to nije u redu.

Na pitanje čime može biti obrazloženo odbijanje pokretanja postupka, naš poznati advokat odgovara – obrazloženjem prava jačega.

– Evropa to neće prihvatiti. Postoji ta takozvana međunarodna zajednica i to ona neće prihvatiti i to neće vrijedeti ništa, ističe on, a na pitanje šta konkretno znači pravo jačega on je nedvosmislen.

– To znači da će biti onako kako kažu Amerika i njeni zapadni saveznici. Asanža su jurili, jurili i dobili odluku kakvu su htjeli za njega. Ne vrijedi. Ne postoji međunarodno pravo, to je suština. Postoji samo pravo jačeg, izričit je Fila.

On, ipak, smatra da je dobro što je ova krivična prijava podnijeta, jer će bar o tome da se govori.

– Imaće to dobru stranu zbog pisanja istorije. Kod nas u Srbiji ni oko Prvog srpskog ustanka nemamo saglasnost, a oko Prvog svjetskog rata da i ne pričamo. Znate priču Mila Đukanovića o okupaciji Crne Gore od strane Srbije. Svi smo se šokirali kad smo je čuli. Dakle, ni Prvi rat nije jasan, kakav Drugi, a tek 1991. godina, napominje Fila.

– Pitanje je sa koje pozicije se na krivičnu prijavu gleda, a gledaće se sa pozicije: ’Odnosi Srbije i Slovenije su dobri i tu ne treba ništa čačkati‘“, zaključuje za Sputnjik naš poznati advokat.

---

Naredio korišćenje teške artiljerije
Kučan je na sjednici Predsjedništva SR Slovenije pročitao Dekret o otpočinjanju oružane akcije protiv SFRJ i naredio da se koristi teška artiljerija u napadima na jedinice JNA. On se obratio građanima Slovenije sa zahtjevom da odbiju saradnju sa JNA i njihovim porodicama, uključujući i ukazivanje medicinske pomoći.

Kako prenose mediji, u nasilju koje je potom uslijedilo ubijeni su 44 pripadnika JNA, šest oficira, sedam podoficira, 30 vojnika, među kojima 11 nesrpske nacionalnosti, dok je 184 pripadnika JNA ranjeno.

Kakva je sudbina ove krivične prijave poslije 28 godina?


Dokazi postoje
Advokat Toma Višnjić upućuje na postupak i objašnjava da tužilaštvo prvo treba da ispita prijavu i da odluči hoće li da vodi istragu ili ne, odnosno da li će, faktički, da otvori predmet, ukazujući da je do toga još dug put.

Ako tužilaštvo prihvati tu prijavu, vodiće istragu i preduzeće određene radnje u smislu prikupljanja informacija, da bi na osnovu njih odlučilo o tome šta će da radi, kaže Višnjić za Sputnjik.

– Mislim da to što se tiče Slovenije uopšte nije naivno u smislu da su se tamo zaista desila neka krivična djela koja u tom trenutku, u najmanju ruku, nisu bila u skladu sa običajima rata. A sad konkretno, za šta je podnijeta prijava i za koja djela, to treba da se ispita. Ja mislim da ima dokaza. Nešto od toga vjerovatno ima u materijalima koje je tada radilo vojno pravosuđe i nešto od tih tragova bi moralo da postoji u nekim dokumentima vojnog pravosuđa. Mada, kako su se ubrzano stvari dešavale, pitanje je da li je nešto od toga i prenijeto nazad kada se JNA povlačila, ostavlja rezervu Višnjić.



Tužilaštvo će preduzeti određene radnje po prijavi protiv Kučana i ostalih koji su navedeni u opisima zločina