Bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt rekla je da Vašington treba da bude usmjeren na uspostavljanje čvršće saradnje sa EU i na jačanje borbe protiv korupcije za koju je ocijenila da „cvjeta” na Balkanu urušavajući vladavinu prava.

Olbrajt je, na „saslušanju” u spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma Kongresa, sa ciljem da se novoj administraciji Džoa Bajdena daju preporuke po pitanju politike prema Zapadnom Balkanu, rekla da bi Vašington trebalo da podrži demokratski razvoj država Balkana.

Kao prepreku tome vidi Rusiju i Kinu, koje, kako je rekla, na područje Zapadnog Balkana unose nestabilnost.

„Sa kojima Srbija razvija saradnju”, primetila je „usput” Olbrajt i elaborirala na Odboru strategiju prema regionu, iz tri dijela:

„Potrebno je da uspostavimo čvršću saradnju sa Evropskom unijom, u kojoj šest zemalja Zapadnog Balkana želi članstvo. Potrebno je pojačati borbu protiv korupcije, koja znatno šteti političkim institucijama i urušava vladavinu prava u regionu. Govorim o zarobljenim državama prema kojima je potrebno razviti regionalnije orijentisan pristup. Strategija treba da pomaže pojedinačnim državama u reformama i da ih nagradi, ali i da se izvrši pritisak na one koje to ne čine”, sumirala je Olbrajt svoje sugestije Bajdenovom timu.

Ukazala je da je prošlo više od dvije decenije od kada je američka administracija, čiji je i ona bila akter, bila uključena u rešavanje otvorenih pitanja na Zapadnom Balkanu, poput „sukoba na Kosovu” i postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Mirnije nego prije 25 godina

Olbrajt je konstatovala da je Balkan danas mirniji nego prije 25 godina, da se „zemlje nisu dezintegrisale”, da žele članstvo u EU i da teže jačanju odnosa sa SAD.

A kao problem vidi da, kako kaže, „korumpirani lideri koriste nacionalna pitanja da bi se održali na vlasti, dok Rusija i Kina destabilizuju region”.

Bivša američka državna sekretarka je u završnici tzv. saslušanja u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma navela da Amerika mora da pokaže šta su njena očekivanja kad je riječ o srpsko-američkim odnosima i „podsjetila” da Amerika ima ekonomske i diplomatske instrumente da na to utiče.

Na pitanje kako da SAD povrate značajnu ulogu i uticaj na Zapadnom Balkanu, posebno kada je riječ o pregovorima između Beograda i Prištine, Olbrajt je rekla da bi nova američka administracija morala da ima u vidu da, kako je navela, nisu svi u Srbiji saglasni sa politikom i potezima koje povlači predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Ako kažemo da se za nešto zalaže vlada SAD, onda to ima značaja. Značajan dio našeg zadatka je da im se jasno poruči da ne mogu da budu dio EU, ukoliko nastave da rade to što rade, na način na koji to rade. Amerika bi morala da pokaže šta su njena očekivanja od srpsko-američkih odnosa. Moramo da shvatimo da u Srbiji ima snaga koje žele bolje odnose sa SAD. Nije sve u Srbiji negativno. Oni žele da budu tretirani na drugačiji način, a mi imamo ekonomske i diplomatske instrumente da na to utičemo”, rekla je Olbrajt.

Na samom kraju debate, u kojoj, inače, Vašingtonski sporazum uopšte nije bio tema, kratko se oglasio Janoš Bugajski, podsjećanjem da, pored vojne saradnje Srbije i Rusije, i NATO ima dosta zajedničkih aktivnosti sa srpskom vojskom.

„To moramo razvijati. Moramo da utičemo na to da se okončaju zajedničke vojne vježbe Rusije i Srbije i jasno da stavimo do znanja da bi dalja nabavka vojne tehnologije iz Rusije, kao što je npr. protivvazdušni sistem S-400, izazvala američke sankcije Srbiji”, poručio je i Bugajski.

Engel: „Blokiranje priznanja Kosova i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji”

Na sjednici na kojoj su učesnici razmatrali političke pristupe koje bi administracija budućeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena mogla da primijeni prema Zapadnom Balkanu, predsjednik Komiteta za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma Eliot Engel naveo je da „Srbiji neće biti odobreno članstvo u Evropskoj uniji sve dok ne prizna Kosovo”.

„Vrijeme je da Srbija nastavi dalje. Kosovo je nezavisno, nikada se neće vratiti”, rekao je Engel na sastanku odbora, na koji su pozvani i Danijel Server, Januš Bugajski i Medlin Olbrajt, zvaničnici i nevladini promoteri kosovske nezavisnosti.

„Iskreno, blokiranje priznanja Kosova i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji, jer joj ulazak u EU neće biti odobren sve dok ne prizna nezavisnost Kosova”, rekao je Engel.

Eliot je kazao da je „Kosovo već deset godina nezavisno” i poziva se, sa zadovoljstvom, na to da je tzv. Kosovo sada član niza međunarodnih organizacija i institucija:

„Ako se sat vrati tri decenije unazad, to je bio samo san. Nisam mogao ni da zamislim da ću čuti te riječi, ali danas je Kosovo postalo član Svjetske banke, IMF-a, i više od 110 zemalja je priznalo njegovu nezavisnost, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Japan i mnoge druge važne zemlje”.

U uvodu je priznao i da mu „nijedna zemlja nije dotakla srce više od Kosova”.

„Mnogo je ozbiljnih izazova ostalo, a najvažnije od svega je da je vrijeme da Srbija nastavi dalje. Kosovo je nezavisno, nikada se neće vratiti. Iskreno, blokirajući priznanje Kosova, i njegovo članstvo u UN samo smeta Srbiji jer joj ulazak u EU neće biti odobren sve dok ne prizna nezavisnost Kosova. Pozivam Srbiju da nastavi dalje kako bi sve zemlje u regionu nastavile dalje”, zaključio je Engel.

Server: Obnoviti osovinu Britanija – Njemačka – SAD

Na Odboru za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa svoje izlaganje imao i Danijel Server, direktor Instituta za spoljnu politiku i rešavanje sukoba na Univerzitetu „Džons Hopkins”.

„Buduća vašingtonska administracija trebalo bi da neutrališe uticaj Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu”, rekao je Danijel Server, apostrofirajući, posebno, Srbiju.

Server je, na Odboru za spoljnu politiku Predstavničkog doma američkog Kongresa, ocijenio da ruski uticaj ne bi bio ni blizu toliko osjetan u Srbiji koliko jeste da srpske vlasti to ne omogućavaju:

„Predsjednik Vučić je otvorio svoje medije Rusiji i nanio štetu Glasu Amerike, koji je nakon višedecenijskog prisustva u Srbiji sveden na najmanju mjeru. To bi trebalo da bude jedan od prioriteta za novu američku administraciju”, smatra Danijel Server.

Na pitanje moderatora kako bi SAD trebalo da se vrate kao aktivan i značajan politički faktor za postizanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu, posebno u odnosima između Beograda i Prištine, Server je najprije ocijenio da je u ovom trenutku uticaj Rusije i Kine daleko veći, ali da će Rusija, zbog unutarpolitičkih problema, u naredne četiri godine biti, „po svemu sudeći, više okrenuta sebi”.

Saglasio se sa ocjenom Janoša Bugajskog da bi američke obavještajne agencije morale posebno da obrate pažnju na odnose između Rusije i Kine i njihove zajedničke aktivnosti, koje bi, kako kaže, mogle da ugroze uticaj SAD.

„Korupcija nagriza društva Zapadnog Balkana. Vjerujem u ulogu privatnog sektora koji bi mogao da poboljša život građana, ali najvažnije je da se SAD ponovo aktivno uključe u rešavanje pitanja između Beograda i Prištine. Nismo uspjeli da ostanemo dovoljno aktivni na Kosovu i prepustili smo rešavanje gorućih pitanja korumpiranim političarima. Sada korupcija izjeda ta društva, a pozitivnog pomaka nema”, rekao je Server.

Server je ukazao da bi SAD trebalo da sarađuju sa EU kao cjelinom, ali da bi morale da ožive i ojačaju saradnju na realciji Velika Britanija – Njemačka – SAD, koja je osnova za uravnoteženu politiku i prema zapadnom Balkanu.

„Tu osovinu bi trebalo obnoviti i to bi bio moj savjet za novu američku administraciju”, zaključio je Danijel Server.

RTS

---