Državna uprava Crne Gore uskratila je nacionalnim zajednicama Ustavom garantovano pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama jer u javnim službama, organima državne i lokalne vlasti radi čak 82,11 odsto Crnogoraca, a samo 7,30 odsto Srba. Osim srpske nacionalne zajednice, nesrazmjeran broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika zabilježen je i kod Bošnjaka, kojih je u državnom sektoru 4,89 odsto, Muslimana, 2,19, Albanaca, 1,32, Hrvata, 0,40, i Roma, 0,03 procenta, dok se 1,41 odsto zaposlenih nije izjasnilo tokom istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Ustav Crne Gore u članu 79 jemči manjinama pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije, kao i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Sagovornici „Dana” ocjenjuju da je je ustavno načelo grubo narušeno jer po popisu iz 2011. u Crnoj Gori Crnogorci čine 44,98 odsto stanovništva, Srbi 28,73, Bošnjaci 8,65, Albanci 4,91, Muslimani 3,31, Romi 1,01, a Hrvati 0,97 procenata. U skladu sa procentom u ukupnom broju stanovnika, nacionalne zajednice trebalo bi da budu zastupljene u državnoj i lokalnoj upravi.
Funkcioner Nove srpske demokratije Budimir Aleksić kaže za „Dan” da su Srbi u Crnoj Gori diskriminisani kako bi bili primorani da se izjašnjavaju kao Crnogorci, što će rezultirati njihovom asimilacijom. Prema njegovim riječima, opšte je poznato da od 1997. godine diskriminacija i asimilacija srpskog naroda predstavljaju prioritet politike režima Mila Đukanovića.
– To je državni projekat. Ne postoji narod u Evropi čija se prava tako brutalno gaze kao što je to slučaj sa Srbima u Crnoj Gori. Da je tako potvrđuje i informacija Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Ovakvo stanje vlada godinama i ništa se ne mijenja. Podaci svih institucija i NVO sektora pokazuju da su Srbi brutalno diskriminisani. Cilj aktuelnog režima je da izbriše Srbe, pošto im onemogućava zapošljavanje i uslovljava ih da se izjasne kao Crnogorci ako žele da rade. Tako se sprovodi asimilacija – kaže Aleksić.
On ističe da se Srbi ne mogu nadati poslu u diplomatiji, sudovima policiji...
– Na djelu imamo crnogorski nacionalistički projekat. Ova država je jednima majka, nekima maćeha, a Srbima je zla maćeha. Kada pogledamo ove podatke ministarstva, ispada da Srba nema ni za lijek u državnoj upravi –naglašava Aleksić.
U informaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava navodi se da nijedan Srbin nije zaposlen u ministarstvima nauke, pravde, rada i socijalnog staranja i službi predsjednika države. Za Crnogorce su rezervisana uglavnom rukovodeća mjesta. Tako na primer Crnogorci čine 87,23 odsto visokog rukovodnog kadra, dok je Srba 2,13 procenata, Bošnjaka 5,32, a Muslimana i Albanaca 1,06. Srbi su u ekspertsko-rukovodnom kadru zastupljeni sa 6,07 odsto, Bošnjaci sa 2,64, Muslimani sa 1,32, Albanci sa 0,26, a Crnogorci sa 89,18.
Nijedan Bošnjak nije zaposlen u ministarstvima kulture, nauke i vanjskih poslova i evropskih integracija, dok Muslimana nema u resorima poljoprivrede, kulture, nauke, pravde i prosvjete.
Albanaca je najviše u ministarstvu za ljudska i manjinska prava, a nema ih u resorima saobraćaja, pravde, nauke i kulture. Hrvata ima samo u ministarstvima kulture, prosvjete, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, dok je po jedan Rom zaposlen u ministarstvima za ljudska i manjinska prava i vanjskih poslova i evropskih integracija.
Od 106 zaposlenih u Generalnom sekretarijatu Vlade, 96 su Crnogorci, šest je Bošnjaka, po jedan Musliman i Rom, a dva zaposlena nisu se izjasnila.M.S.
Ispoštovati pravo svih
Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Almer Kalač smatra da se nepoštovanjem obesmišljavaju jasne norme Ustava, koje su po svojoj prirodi strogo obavezujuće.
– Niko ne traži nešto na poklon, pogotovu ne Bošnjaci. Jednostavno, svakom treba dati pravo koje mu pripada, ali to ne smije biti na štetu drugih. Niko ne treba da radi poslove za koje nije stručan, već ljude treba rasporediti na one pozicije na kojima mogu ostvariti vidljive rezultate. Kada pogledamo podatke ministarstva, jednostavno se nameće zaključak da su određene nacionalne zajednice diskriminisane – zaključio je Kalač.
Nema opravdanja
Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Genci Nimanbegu smatra podatke Ministartva za ljudska i manjinska prava alarmantnim pozivom da što prije počne poštovanje Ustavom zagarantovanih načela.
– Mi godinama ukazujemo da se zapošljavanje ne vrši u skladu sa nacionalnom zastupljenošću stanovništva. Mogu postojati izgovori za aktuelno stanje, ali nikako ne može postojati opravdanje –ističe Nimanbegu.