Mitropolija crnogorsko-primorska saopštila je da će od Ministarstva za ljudska i manjinska prava, poslije održane javne rasprave i nepristrasnog sagledavanja i proučavanja prispjelih primjedbi i sugestija, tražiti da se povuče Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zahtijevaće i da se radna grupa za njegovu izradu proširi sa priznatim ekspertima i predstavnicima crkava i vjerskih zajednica.
U zaključcima Mitropolije sa okruglog stola na kojem je raspravljano o ovom propisu navodi se da treba pripremiti novi nacrt zakona kako bi se, priznavanjem i garantovanjem prava u istom obimu, stvorio i pravi i adekvatni okvir za sve crkve i vjerske zajednice, a ne samo za jednu. Oni smatraju da se zakonom pokušava stvoriti državna religija i narušiti vjekovni poredak crkve i ostalih vjerskih zajednica.
U zaključcima se ističe evidentna potreba da se način ostvarivanja i zaštita prava na slobodu vjeroispovijesti, kao i pravni položaj crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori uredi novim zakonom, jer postojeći Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine predstavlja anahroni izraz socijalističkog doživljaja prava na slobodu vjeroispovijesti, kao i položaja i uloge crkava i vjerskih zajednica u društvu i državi. Crna Gora je, kako navode, jedina država bivše socijalističke Jugoslavije u kojoj je i dalje na snazi zakon iz socijalističkog vremena u kome je ateizam nametan kao jedini ispravni i poželjni pogled na čovjeka, život i svijet.
– Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Budimljansko-nikšićka, Zahumsko-hercegovačka i Mileševska već godinama ukazuju na neophodnost donošenja novog zakona čijim će se odredbama, u skladu sa ratifikovanim međunarodnopravnim aktima i uz poštovanje ustavnog načela odvojenosti crkava i vjerskih zajednica od države, garantovati neometano ostvarivanje prava na slobodu vjeroispovijesti, a crkvama i vjerskim zajednicama, uz dostojno poštovanje njihove istorijske uloge i društvenog značaja, kao i unutrašnje autonomije i identiteta, stvoriti pravni okvir za neometano vršenje misije – piše u zaključcima.
Ističu i da je nacrt, umjesto da bude u skladu sa savremenim evropskim zakonima, po mnogo čemu gori od zakona iz 1977. godine.
– Traži registraciju crkava i vjerskih zajednica postojećih na prostoru Crne Gore 1700 godina. Prethodni zakon je predviđao prijavu isključivo novoosnovanih vjerskih zajednica. Odredbama Nacrta zakona se tako ukida pravni subjektivitet svih crkava i vjerskih zajednica, poništavaju njihova vjekovna stečena prava, ograničava i sužava vjerska misija, sprečava njihovo pravo da samostalno uređuju svoje unutrašnje ustrojstvo, omogućava agresivni državni intervencionizam u njihova unutrašnja pitanja, lišavaju se zakonito stečenih svojinskih prava nad vjerskim objektima i desetkovanom nepokretnom imovinom koja im je ostala poslije poratne nacionalizacije i drugih vidova oduzimanja imovine, ukida dosadašnji sistem evidencije i uvodi sistem registracije crkava i vjerskih zajednica. Takođe, brojne odredbe nacrta zakona su direktno suprotstavljene Ustavu i drugim važećim zakonskim propisima Crne Gore, a po svom duhu ne odgovaraju civilizacijskom i evropskom shvatanju vjere nego su odraz ideološke suprotstavljenosti crkvama i vjerskim zajednicama. Nacrtom zakona se, zapravo, poništavaju odredbe tri ugovora koje je Vlada potpisala sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom. Očevidna je namjera sekularne države da stvara sebi potčinjenu državnu religiju, podređivanje ustanove univerzalnog karaktera etatističko-ideološkim interesima stvaranja novog identiteta – navodi se u zaključcima.
M.S.
Ministar ignorisao okrugli sto
U MCP kažu da je javna rasprava o nacrtu zakona, iako je ministarstvo u programima Vlade pripremu i usvajanje tog zakona najavljivalo i odlagalo nekoliko godina unazad, zakazana u vrijeme godišnjih odmora sa samo tri okrugla stola u Bijelom Polju, Kotoru i u Podgorici.
– Odsustvo ministra Suada Numanovića, inače blagovremeno pozvanog na okrugli sto u organizaciji crkve, ili bilo kog predstavnika, pa čak i činovnika Ministarstva za ljudska i manjinska prava, na djelu pokazuje odnos tog resora prema crkvi i slobodi vjeroispovijesti. Pozivamo sve vjernike, sveštenike, monahe, monahinje, kao i pripadnike drugih odgovornih društvenih organizacija da svoje primjedbe na nacrt zakona dostave Ministarstvu za ljudska i manjinska prava do 14. septembra ove godine. U tom pogledu, Pravni savjeti naše Mitropolije i Eparhija im stoje na raspolaganju u pogledu stručne i druge pomoći – navodi se u zaključcima Mitropolije.