Nasilnik u porodici u Crnoj Gori najčešće je punoljetan muškarac srednjeg obrazovanja i bez zaposlenja, podaci su do kojih je došlo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava na osnovu informacija od više državnih institucija i nevladinih organizacija. Kako se navodi u izvještaju „Podaci o slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici iz različitih izvora za 2015. godinu”, od 1.197 predmeta nasilja u porodici kazna zatvora je izrečena za svega 75 nasilnika, uslovno je osuđeno 148, dok je novčano kažnjeno njih 334. Opomena je izrečena u 74 slučaja, vaspitna mjera u osam, a zaštitna u 227 predmeta. Odluka je bila oslobađajuća u 279 predmeta, dok je šest prijava odbačeno.
Prema podacima iz Vrhovnog suda, u prošloj godini radilo se na 228 predmeta nasilja u porodici, od čega su riješena 142. Osuđujuća presuda je bila u 128 slučajeva, odbijajuća u 10. Izrečeno je 69 uslovnih kazni, 45 zatvorskih, a u osam slučajeva je izrečena kazna rada u javnom interesu.
Tužilaštvo je radilo na 190 slučajeva nasilja u porodici, socijalni centri na 652, a podignuto je 117 optužnica.
Uprava policije je u prošloj godini registrovala 180 krivičnih djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici. Tužilaštvu je procesuirano 167 krivičnih prijava, kojima je prijavljeno 185 lica, od kojih četiri maloljetna lica. Prijave su podnesene protiv 169 muškaraca i 16 žena.
– Žrtve ovog krivičnog djela su 203 lica, od kojih 141 žena i 62 muškarca. Od ukupnog broja žrtava 14 su maloljetna lica – navodi se u podacima koje je prikupilo ministarstvo.
Nadležni su u prošloj godini registrovali 1.326 prekršaja iz člana 36 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Podnijeto je 1.238 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 1.306 lica, od kojih 27 maloljetnih. Zahtjevi su podneseni protiv 1.069 muškaraca i 237 žena. Od 1.306 lica, 137 su povratnici u vršenju ovog prekršaja.
– Postupajući po članu 28 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, policijski službenici su izdali 24 naredbe o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje. Policiji su na izvršenje dostavljena 32 rješenja udaljenje iz stana, 46 rješenja o zabrani približavanja, i 88 o zabrani uznemiravanja i uhođenja –– konstatuje se u dokumentu.
Sudovi za prekršaje su u 2015. godini imali u radu 1.717 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega 520 prenijetih iz 2014. i 1.197 predmeta primljenih u rad u toku 2015. godine.
– Sud za prekršaje Podgorica prošle godine je primio u rad 717 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Sud za prekršaje u Budvi 228 i Sud za prekršaje u Bijelom Polju 252. Završeno je 1.090 predmeta, od čega u Sudu za prekršaje Podgorica 759, u Budvi 142 i u Bijelom Polju 189 predmeta. Predmeti su završeni na način što su izrečene 334 novčane kazne, 75 kazni zatvora, 148 uslovnih osuda, 74 opomene, osam vaspitnih mjera. U šest predmeta je odbačen zahtjev, u 74 predmeta je obustavljen postupak, dok je u 279 predmeta donijeta oslobađajuća odluka. Takođe, ukupno je izrečeno 227 zaštitnih mjera, i to udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje – 39, zabrana približavanja – 65, zabrana uznemiravanja i uhođenja – 94, obavezno liječenje alkoholičara od zavisnosti 15, obavezno liječenje od zavisnosti od droga šest, obavezno liječenje od zavisnosti dva, obavezno psihijatrijsko liječenje četiri, obavezni psihosocijalni tretman dva – podaci su do kojih je došlo ministarstvo.
Na uzorku od 534 nasilnika ili 43.44 odsto od ukupnog broja nasilnika, njih 98 (18,35 odsto) ima osnovno obrazovanje, 380 (71,16 odsto) srednje, dok 56 ili (10,48 odsto) ima višu ili visoku stručnu spremu.
Prema podacima sudova za prekršaje, prošle godine je evidentirano 1.327 različitih žrtava nasilja.
– Punoljetnih žrtava nasilja je bilo 1.228 (92,53 odsto), i to 824 ženskog pola (67,10 odsto) i 404 žrtava nasilja muškog pola (32,89 odsto) – kažu u ministarstvu.
Izvršni direktor Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević smatra da je najdjelotvornija kazna za nasilnika zatvor, uz uslovno ograničenje od najmanje dvije-tri godine. Ona objašnjava da nasilnik u tom periodu žrtvi ne smije ništa da kaže ili da uradi, jer automatski ide u zatvor, pa kako vrijeme prolazi on odustane od maltretiranja. Ona smatra da sudovi vrlo rijetko izriču zatvorsku kaznu, ocjenjujući da to nije dobro, te da se vrlo često žrtvi ne obezbijedi ni zaštita u vidu izricanja mjera zabrana prilaska i udaljenje iz porodičnog doma.
– Sudije i tužioci u nekim situacijama ne znaju kako da reaguju i kakvu kaznu da izreknu. Problem je što žrtva najčešće pred sudom ne kaže ono što je kazala u policiji, pa sudije često ne znaju kako da postupe usled promjene iskaza. Tužioci žrtve nasilja upoznaju sa pravom da ne moraju da svjedoče, zbog čega žene najčešće i ne kažu sve što je bilo, ublaže izjavu, a u međuvremenu se umiješaju i porodice – izjavila je za „Dan” Raičević, navodeći da Sigurna ženska kuća nije zadovoljna jer se uglavnom izriču novčane kazne.A.T.
Žene strože kažnjavane
Komentarišući podatke o broju slučajeva nasilja gdje je nasilnik žena, Raičević kaže da te podatke treba uzeti s rezervom. Ističe da najčešće muškarac nasilnik prijavi ženu za nasilje u situaciji kada ju je on isprovocirao ili kada se branila.
– Muškarac pred policijom ili tužiocem da izjavu kakvu nijedna žena ne može, jer ide s namjerom. Treba biti obazriv sa tim podacima, a činjenica je da se ženama izriču mnogo strože kazne nego muškarcima – upozorava ona.
S obzirom na podatak da je nasilnik najčešće nezaposlen muškarac, Raičević ističe da je ekonomski faktor prvi razlog zbog kojeg dolazi do nasilja u porodici.
– Alkoholizam je na drugom mjestu – objašnjava Raičević.