U prvoj polovini ove godine nadležne institucije nijesu podigle nijednu optužnicu zbog krivičnog djela korupcija, a takođe nije donijeta nijedna presuda zbog te pojave, pokazuju podaci iz polugodišnjeg izvještaja o realizaciji Akcionog plana za 23. pregovaračko poglavlje – Pravosuđe i temeljna prava. U tom dokumentu konstatuje se da za šest mjeseci nije podnijeta nijedna krivična prijava zbog korupcije na visokom nivou.
Primjetan je i mali broj prijava korupcije koje institucije dobijaju. Tako je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) za pola godine dobila 15 prijava o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, od kojih su tri proslijeđene tužilaštvima. U izvještaju se podsjeća da su od 10 prijava, koje su u 2016., ustupljene nadležnim tužilaštvima, odbačene četiri, za jednu je podignuta optužnica i izrečena kazna zatvora od 90 dana uz uslovnu osudu u trajanju od jedne godine, dok su preostale još u fazi izviđaja.
Osim ASK-a, građani su drugim institucijama podnijeli svega šest prijava, nevladine organizacije dvije, a jedna prijava je dobijena od pravnog lica. Za dvije prijave NVO protiv komunalne policije, tužilac je utvrdio da nema elemenata krivičnog djela.
Kada je u pitanju oblast privatizacije, koja se percipira kao posebno osjetljiva na korupciju, nije bilo ni prijava zbog kršenja ugovora, kao ni njihovog raskidanja.
– U navedenom periodu nije bilo slučajeva koji su proslijeđeni policiji i tužilaštvu, a nije bilo ni pravosnažnih presuda – kaže se u izvještaju.
Prema riječima Zorana Vujičića iz NVO Građanska alijansa, pitanje presuda iz oblasti korupcije presudno je ne samo zbog ispunjavanja ciljeva iz akcionog plana, već prije svega da pokaže koliko smo kao država jaki da se izborimo sa ovim problemom.
– A država je jaka koliko su institucije jake i nezavisne. Dosadašnji učinak iz oblasti korupcije, posebno iz oblasti visoke korupcije, pokazuje da čak ni pravosnažne presude nijesu pokazatelj ozbiljnosti države niti namjere da država želi da se ozbiljno bori sa ovim problemom. Najbolji primjeri su pravosnažne presude za Maroviće, a koji uspješno izbjegavaju izdržavanje zatvorske kazne – kaže Vujičić.
On kaže da je tužilaštvo pokrenulo brojne izviđaje u oblastima korupcije. Međutim, u brojnim predmetima se na tome i ostalo.
– A zašto je tako, to je pitanje za njih. Da bi se napravio iole ozbiljniji učinak potrebna je prije svega politička odluka da se krene u borbu protiv korupcije. Sve ono što je do sada učinjeno pokazuje da je dosadašnja borba samo zagrebana površina u oblasti korupcije na visokom nivou, a mnogo ozbiljnije afere još uvijek čekaju da budu procesuirane – ističe Vujičić.
Izostanak optužnica i presuda za korupciju, prema mišljenju Tamare Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), jeste ogledalo učinka državnog tužilaštva i nadležnih sudova u državi koja ima hronični problem sa sveprisutnom korupcijom. Ona ističe da je tu i podjednako hronični problem izostanka mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije na svim nivoima.
– Čini mi se da ključne razloge možemo tražiti na dva nivoa. Prvo, neadekvatna primjena propisa i drugih zakonskih mehanizama u borbi protiv svih oblika korupcije, od nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori, dovodi do vrlo lošeg učinka u ovoj oblasti. Drugo, hronični i teško razumljivi izostanci mjerljivih rezultata u radu sudstva i tužilaštva u borbi protiv korupcije direktno su povezani sa fenomenom nesprovođenja mjera utvrđivanja odgovornosti tužilaca unutar tužilaštva i sudija unutar crnogorskih sudova, na šta je CGO mnogo puta ukazivao – ističe Milaš, dodajući da tužilaštvo i sudstvo moraju pokazati veći stepen saradnje u preduzimanju određenih radnji koje bi dovele do boljih rezultata u borbi protiv korupcije, a nikako krivicu ne smiju prebacivati jedni na druge, što je do sada bio njihov najčešći izgovor zbog loših rezultata.
– Neophodno je mnogo više uraditi u procesuiranju slučajeva korupcije, posebno u dijelu težih i teških oblika ovih krivičnih djela, bez selektivnog pristupa u procesuiranju javnih funkcionera, što je sada prilično prisutno pa se tako praktično kreira „zaštićena klasa”. Izvorište ključnih problema kad je riječ o izostanku borbe protiv korupcije jeste u naglašenom političkom uticaju na kompletnu pravosudnu organizaciju, a posebno tužilaštvo u Crnoj Gori – ističe Milaš.M.S.
Procesuiraju samo otpisane iz DPS-a
Milaš kaže da su u poslednje vrijeme napravljeni određeni iskoraci u procesuiranju krivičnih djela korupcije na visokom nivou, za koju se osnovano sumnja da su bili umješani brojni visoki patijski i lokalni funkcioneri vladajuće DPS, ali na svim ostalim instancama nosioci pravosudnih funkcija u Crnoj Gori teško se oslobađaju starih navika i uticaja politike.
– Takođe, i ovdje se uglavnom radilo o onim funkcionerima DPS-a koji su zapravo izgubili partijsku moć. Međutim, cijeli ovaj reformatorski proces je još na početku, bez ključnih optužnica i „velikih” sudskih postupaka, koji bi otklonili sve sumnje javnosti da postoji selektivnost u postupanju tužilaštva i sudstva, odnosno da se pravi snažan otklon od ranijih loših praksi. Time je neizvjestan i započeti proces popravljanja rejtinga tužilaštva i sudstva i podizanja nivoa integriteta – kaže Milaš.