Pojedini crnogorski državni zvaničnici stali su u odbranu i podržali kampanju protiv kritički nastrojenih medija i aktivista civilnog sektora, ocjenjuje se u izvještaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). Ta organizacija navodi da iako je Vlada Crne Gore imala pozitivne iskorake u istragama napada na novinare i dalje je većina postupaka pod istragom.
– U Crnoj Gori su primijećene poteškoće u identifikaciji počinilaca ili dokazivanja krivične odgovornosti na sudu, uključujući i slučajeve kada su napade na branitelje ljudskih prava pratile očigledne negativne kampanje. U nekoliko navrata zabilježene su kampanje protiv boraca za ljudska prava koje su imale za cilj ugrožavanje njihove privatnosti i reputacije u društvu. Ove kampanje su opravdali pojedini državni zvaničnici i provladini mediji – navodi se u izvještaju.
Ističe se da je Crna Gora svrstana u grupu zemalja gdje su branioci ljudskih prava izloženi kleveti. Sudbinu sa kolegama iz civilnog sektora, NVO aktivisti dijele sa ljudima iz Jermenije, Azerbejdžana, Bjelorusije, Gruzije, Mađarske, Kazahstana, Kirgistana, Poljske, Ruske Federacije, Srbije, Slovenije i Uzbekistana.
– OEBS-u u Crnoj Gori obratile su se tri nevladine organizacije koje su prijavile negativnu kampanju protiv direktorice MANS-a. Naime, u junu 2014., pro-vladin list „Informer” objavio je video-snimak kao dokaz da je direktorica pomenute NVO „zlostavljač životinja”. Članak je objavljen u Srbiji i Crnoj Gori, tražeći od čitaoca da „istraže” identitet žene koja se pojavljuje na video-snimku. Osnovni sud u Podgorici je privremeno zabranio distribuciju „Informera”, odnosno broj u kojem se pisalo o direktorici NVO – navodi se u izvještaju.
Konstatuje se da je OEBS primijetio brojne prijetnje i napade na zagovornike ljudskih prava, posebno onih koji podržavaju seksualne manjine.
– Najveći broj napada odnosio se na verbalne i onlajn prijetnje, ali su naši sagovornici opisali i desetine napada na LGBT centar, a bilo je i napada na članove i podržavaoce zajednice i na javnim skupovima. Policija je efikasno odgovorila na incidente, uključujući i pružanje zaštite, dok su „sudske vlasti izricale veoma slabe i simbolične kazne” – navodi se u izvještaju, gdje se dodaje da je pored Moldavije i Crna Gora identifikovala socijalnu diskriminaciju prema LGBT osobama kao glavni izazov u zaštiti branitelja ljudskih prava od prijetnji i napada, na koje su obje države odgovorile robusnom sigurnosnim aranžmanima i krivičnom gonjenju u nekoliko slučajeva.
– Zvaničnici za zaštitu ljudskih prava su navodno bili podvrgnuti razbijanju kampanja, prijetnjama i napadima zbog njihovog pola ili pola onih čija prava brane. OEBS je takve incidente registrovao u Jermeniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjedinjenim Državama – konstatuje se u izvještaju.
Tri organizacije za ljudska prava, kako navode, u Crnoj Gori pohvalile su policiju i tužilaštvo za njihovu djelotvornu reakciju na prijetnje i napade protiv branilaca LGBT populacije i za adekvatno ispunjavanje njihove zaštite.
– Oni su, takođe, primijetili pozitivan primjer Ministarstva za manjine i ljudska prava, koja dosledno i blagovremeno osuđuju napade na crnogorske borce za ljudska prava. Isto tako, ministarstvo i institucija Ombudsmana su dosledno reagovali i snažno osudili napade putem izjava za javnost. Međutim, ostatak vlade je ostao tih, dok su sudske vlasti za kršelja ljudskih prava izricale simbolične kazne – navodi se u izvještaju.M.S.
Problematična hapšenja
OEBS upozorava da su u Crnoj Gori problem i hapšenja novinara koji izvještavaju sa protesta.
– Hapšenja novinari koji nijesu učestvovali u protestima ili ometali rad policije, takođe, mogu predstavljati kršenje njihovih prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama. Policija je navodno naznačila da su novinari uhapšeni jer nijesu pratili policijske naredbe, što je u jednom slučaju značilo da novinar treba da prestane sa snimanjem policijske interakcije sa demonstrantima – konstatuje se u izvještaju.