Upravni sud Crne Gore usvojio je 94 odsto tužbi podnijetih protiv Ministarstva rada i socijalnog staranja zbog odbijanja zahtjeva za materijalno obezbjeđenje, čiji je broj opao nakon uvođenja informacionog sistema „socijalni karton”, saopšteno je na diskusiji „Socijalni karton: Korak ispred vremena?”, koju je organizovao Institut Alternativa (IA). Na diskusiji je rečeno da građani više ne moraju sami da prikupljaju do 30 dokumenata da bi dobili materijalno obezbjeđenje, a da kroz „socijalni karton” ipak nije uvijek moguće dobiti podatke neophodne za ostvarivanje tog prava.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk kazao je da je uvođenjem Socijalnog kartona, informacionog sistema socijalnog staranja, napravljen pionirski poduhvat u uspostavljanju jedinstvenog šaltera u oblasti socijalne i dječje zaštite i unapređenju upravnih usluga u tom dijelu. Kako je naveo, kroz umrežavanje devet državnih registara sa centrima za socijalni rad, trebalo je da građani budu rasterećeni obaveze prikupljanja hrpe potvrda za ostvarivanje socijalnog programa za koji se prijavljuju, ali i da se osigura da pomoć dobiju oni kojima je zaista potrebna.
Jovana Bulatović iz te NVO naglasila je da registri koji su povezani kroz informacioni sistem socijalnog staranja nijesu uvijek funkcionisali. Istakla je da je centralni registar stanovništva „u kvaru” bio devet mjeseci tokom dvije godine funkcionisanja Socijalnog kartona. Istraživanje je, prema njenim riječima, pokazalo da je uvođenjem tog informacionog sistema opao broj korisnika materijalnog obezbjeđenja, ali da se, paralelno sa tim, povećao broj tužbi Upravnom sudu zbog odbijenih zahtjeva za materijalno obezbjeđenje.
– U 94 odsto slučajeva, Upravni sud je usvojio ove tužbe – naglasila je Bulatovićeva, ocijenivši da je to nagovještaj da Socijalni karton nije doprinio kvalitetnijem donošenju rješenja u upravnim postupcima.
Programska menadžerka za Socijalni karton u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP Aleksandra Višnjić kazala je da je kroz socijalni karton umreženo devet institucija, ali da je uspostavljeno ukupno 18 veb servisa.
Generalni direktor Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Dragan Raketić objasnio je da su građani ranije morali da prikupljaju do 30 dokumenata prilikom podnošenja zahtjeva za materijalno obezbjeđenje, poručujući da uvođenjem Socijalnog kartona najviše dobijaju sami korisnici. Bivši ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić smatra da je problem što nijesu sve „adrese” na socijalnom kartonu.
– To se najviše odnosi na dodjelu jednokratne socijalne pomoći, koje dodjeljuju i opštine, ali i ministarstva i javna preduzeća, dok evidencije primalaca ove pomoći nijesu povezane u okviru Socijalnog kartona – naglasio je on.
Suzana Milović iz Centra za socijalni rad Podgorica kazala je da je Socijalni karton pojednostavio pristup i način ostvarivanja prava građanima, ali i da je pojednostavio radne procese u centrima.
– Nekada su se dokazi prikupljali i do mjesec, pa bi zastarjeli kada dođu na odlučivanje. Sada se dokazi prikupljaju u istom trenutku, što povećava njihovu validnost – objasnila je Milovićeva.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
