Napori nadležnih državnih institucija u borbi protiv korupcije su neuspješni, smatra 40 odsto građana, pokazalo je istraživanje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Prema tom istraživanju, građani smatraju da najviše korupcije ima u sektorima zdravstva, državne uprave, inspekcijskih službi, policije, carina, sudstva, pa tek onda u političkim partijama, opštinskim službama, obrazovanju.
Ipak, iako svaki drugi građanin zna za neki slučaj korupcije, čak 77,3 odsto njih nije prijavilo tu pojavu u poslednjih 12 mjeseci. Takođe, ispitanici, u 10,5 odsto slučajeva nijesu prijavili korupciju iako su bili svjedoci tog krivičnog djela. Svega pola procenta ispitanika odgovorilo je da je prijavilo korupciju.
– Kao glavne razloge zbog kojih ne bi prijavili korupciju građani navode nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po prijavi (24,5%), nijesu sigurni da bi se mogla dokazati korupcija, nepovjerenje da će prijava ostati anonimna i straha od odmazde – navodi se u istraživanju.
Najveći broj građana, 44,7 odsto, smatra da je nivo korupcije u državnoj upravi isti kao i prethodne godine.
Kao osnovne uzroke za pojavu i prisutnost korupcije građani navode nedostatak svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije; niska primanja službenika u državnim i opštinskim službama i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije.
– Najveći procenat ispitanika (75,1%) odgovorio je da ostvarivanja prava kod državnih organa ili organa lokalne samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za davanje poklona ili novca od bilo kog službenika. Svaki šesti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je 3,7 odsto ispitani kazalo da su često bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave – piše u istraživanju.
Skoro polovina ispitanika (49,6%) odgovorila je da nikada nije čula da je neko iz njihove neposredne okoline bio uslovljen od strane službenika zahtjevom za mito.
– Da su često ili ponekad čuli o traženju mita odgovorilo je, kumulativno (38,5%) ispitanika. Takođe, 44,7 odsto ispitanika nije nikada čulo da je neko iz njihove okoline ponudio neku vrstu poklona ili novac da bi ostvario pravo koje mu po zakonu pripada. Ukupno 43,3 odsto je ispitanika koji su odgovorili potvrdno na ovo pitanje, dok 12 procenata ispitanih nije htjelo da odgovori – navodi se u istraživanju.
U najvećem procentu građani Crne Gore smatraju da nikada nije u redu dati novac službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila prava koja im po zakonu pripadaju; dati poklon službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja im po zakonu pripadaju ili učiniti uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila prava koja im po zakonu pripadaju.
Najveći broj ispitanika, prema istraživanju koje je naručila ASK, smatra da je nivo korupcije isti kao i prethodne godine.
Prema istraživanju Agencije, upravo je ta institucija adresa kojoj bi se najveći broj građana obratio u slučaju da žele da prijave korupciju. Ipak, praksa pokazuje da se građani najčešće obraćaju nevladinom sektoru.
M.S.
Radonjić zadovoljan
Za ASK, prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja, čulo je 74,7 odsto anketiranih, dok je 25,3 odsto ispitanika odgovorilo suprotno. U ASK tvrde da povjerenje u rad ASK ima 68 odsto građana.
Direktor ASK Sreten Radonjić kaže da su rezultati istraživanja ohrabrujući za Agenciju i predstavljaju konkretnu potvrdu uspješne realizacije svih preventivnih antikorupcijskih nadležnosti u prve dvije godine rada. U isto vrijeme, ovi rezultati, kako kaže, predstavljaju i snažan podstrek za nastavak doslednog sprovođenja zakonskih obaveza, kao i obaveza iz strateških antikorupcijskih dokumenata.