Mediji u Crnoj Gori, bez obzira na različitu uređivačku politiku, moraju se dogovoriti oko osnivanja jedinstvenog samoregulativnog tijela, ocijenila je profesorica na Fakultetu političkih nauka (FPN) Nataša Ružić, navodeći da je nepotrebno da na malom tržištu postoji nekoliko tijela samoregulacije. Ružić je agenciji MINA kazala da je suspendovanje aktivnosti Medijskog savjeta za samoregulaciju dokaz da je samoregulatorni pejzaž u Crnoj Gori previše podijeljen, a potvrda o polarizovanosti medijskog tržišta dobijena je 2003. i 2012. godine.
– Potvrdu da je medijsko tržište polarizovano dobili smo 2003. i 2012. godine kada su osnovana tri medijska samoregulatorna tijela, od kojih jedno nikada nije počelo sa radom, drugo je okupilo lokalne medije, a treće je predstavljao Medijski savjet za samoregulaciju – navela je Ružićeva.
Medijski savjet za samoregulaciju, kako je rekla, drugo je medijsko tijelo takve vrste koje je prestalo sa radom. Ružićeva smatra da se osnivanjem prvog medijskog samoregulatornog tijela, 2003. godine, medijska zajednica zaista ujedinila i zalagala za profesionalne i etičke standarde, a da su danas u prvom planu međusobne razmirice, a ne novinarska etika.
– Ljudi iz medija, bez obzira na različitu uređivačku politiku, moraju sjesti za sto i postići dogovor oko osnivanja jedinstvenog medijskog samoregulatornog tijela. Nepotrebno je da na ovako malom tržištu imamo nekoliko samoregulatornih tijela – ocijenila je Ružićeva.
Prema njenim riječima, to je opravdano na velikim tržištima, jer jedno tijelo ne može da prati sve medije i tada dolazi do osnivanja nekoliko medijskih samoregulatornih tijela ili onih koja nadgledaju štampane medije i elektronske publikacije ili koja se isključivo bave televizijskim programom ili prate oglašavanje. U Crnoj Gori, kako je navela, to je zaista nepotrebno.
Ona je objasnila da se u Evropi samoregulatorna tijela finansiraju na osnovu članarina koje plaćaju mediji.
– Crnogorsko tržište je prezasićeno medijima, stoga je jasno da mediji koji se bore za opstanak ne mogu finansirati proces samoregulacije. I sami mediji, ali i samoregulatorna tijela se uspješno mogu finansirati preko projekata – rekla je Ružićeva.
Kako je kazala, u nekim rijetkim slučajevima samoregulatorna tijela finansiraju se preko novčanih kazni koje plaćaju mediji koji prekrše etički kodeks.
– Na takav način obesmišljava se sam proces samoregulacije koji se ogleda u osudi neetičnog ponašanja medija od strane stručnog dijela javnosti, a ne u propisivanju novčanih kazni koje bi mogle dovesti u pitanje održivost medija – rekla je Ružićeva.
M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
