Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je Zavod za zapošljavanje (ZZZCG), područna jedinica Podgorica, neblagovremenim postupanjem prekršio prava bračnom paru koji je tražio da im se utvrdi stepen invaliditeta i preostala radna sposobnost. Par je u pritužbi ombudsmanu naveo da im ZZZ na zahtjev nije odgovorio čak devet mjeseci, što, prema ocjeni zaštitnika, predstavlja povredu prava na pravično i nepristrasno odlučivanje u pravnom postupku pred organom uprave (ZZZ) u razumnom roku.
Zaštitnik u mišljenju navodi da mu se za pomoć obratio Podgoričanin, koji je u pritužbi naveo da sa suprugom ima troje maloljetne djece, te da je njegova supruga bila korisnica naknade po osnovu materinstva. Kazao je i da su im sva primanja po osnovu socijalne i dječije zaštite ukinuta nakon dobijanja naknade, ali nijesu vraćena kada im je to pravo ukinuto. Naveo je da su oboje nezaposleni i da su na evidenciji ZZZ, od kojeg su u novembru 2017, odnosno januaru 2018. tražili utvrđivanje statusa i procenta invaliditeta, kao i preostale radne sposobnosti, ali da nikakav odgovor nijesu dobili.
Zaštitnik je pokrenuo ispitni postupak i tražio izjašnjenje ZZZCG.
– Zavod je dostavio izjašnjenje 27. juna u kojem navodi da prvostepena komisija za profesionalnu rehabilitaciju nije zasijedala, a samim tim ni postupala po podnijetim zahtjevima za utvrđivanje statusa i procenta invaliditeta, kao i preostale radne sposobnosti, u periodu od decembra 2016. do novembra 2017. godine. Kazali su da je navedena komisija ponovo počela sa radom 13. novembra prošle godine, te da nijesu postupili po zahtjevima podnosilaca pritužbe budući da se u rješavanju poštuje redosled podnijetih zahtjeva – piše u dokumentu ombudsmana.
Ističe se da je komisija u junu ove godine tek obrađivala zahtjeve iz decembra 2016. Zaštitnik navodi da su podnosilac inicijative i njegova supruga čekali devet mjeseci na izjašnjenje ZZZ, a da nijesu dobili odgovor, te da je probijen razuman rok za odlučivanje po zahtjevu. Obrazloženje Zavoda da po zahtjevima nije odlučeno jer nadležna komisija nije zasijedala skoro godinu, i da su u junu 2018. rješavali zahtjeve iz decembra 2016, prema mišljenju zaštitnika je neprihvatljivo.
Zaštitnik ne dovodi u pitanje činjenicu da je u konkretnim slučajevima bilo potrebno sprovesti prethodni postupak pred prvostepenom komisijom za profesionalnu rehabilitaciju, imajući u vidu da Zavod odlučuje na osnovu nalaza i mišljenja te komisije.
– Činjenica da komisija nije zasijedala (razlog nije naveden) ne opravdava Zavod što postupci traju i po godinu i po i što po zahtjevima podnosioca pritužbe i njegove supruge nije postupano. Zaštitnik smatra da stranke – podnosilac pritužbe i njegova supruga, svojim ponašanjem nijesu doprinijeli odlaganju postupka, a ipak snose posledice tog odlaganja i nepostupanja. Podnosilac pritužbe i njegova supruga, oboje su nezaposlena lica, imaju troje maloljetne djece i nemaju nikakvih mjesečnih primanja. Nalaze se u teškom socio-ekonomskom položaju. Prema riječima podnosioca pritužbe, kod njegove supruge došlo je do pogoršanja zdravstvenog stanja i potrebno joj je bolničko liječenje. Procjena njihovog invaliditeta uslov je za ostvarenje prava koja im pripadaju po tom osnovu – naveo je zaštitnik.
Kako ističe, nečinjenjem i neaktivnošću ZZZ i nadležne komisije u dužem vremenskom periodu u velikoj mjeri se usporava i dovodi u pitanje ostvarivanje prava i pravnih interesa stranaka o kojima treba efikasno odlučivati i za koja su propisani pravni lijekovi.
– Ćutanje i kašnjenje uprave jeste oblik povrede prava na dobru upravu, i predstavlja povredu načela ekonomičnosti i efikasnosti, koja moraju biti garantovana svima – navodi ombudsman.
M.S.

Komisija i ZZZ primjer lošeg rada

Zaštitnik takođe smatra da je nečinjenje nadležne komisije u situaciji kada je to postupanje propisano i potrebno primjer loše uprave.
– Akt loše uprave za posledicu ima neostvarivanje prava podnosioca pritužbe i drugih građana koji su podnijeli zahtjev za utvrđivanje preostale radne sposobnosti/procenta invaliditeta predstavlja i povredu tog prava. Pozitivni propisi i načela dobre uprave zahtijevaju od organa uprave da postupaju i preduzimaju mjere u okviru svoje nadležnosti u zakonom propisanom roku. Standard dobre uprave ne dozvoljava nečinjenje i pasivnost, već traži aktivan, angažovan stav organa uprave prema obavljanju poslova iz svog djelokruga i zakonito vršenje tih poslova. Nevršenje poslova i radnji iz djelokruga svoje nadležnostosti ima za posledicu stvaranje pravne nesigurnosti, otežavanje pravnog položaja građana i kršenje njihovih prava – ističe ombudsman.