Centar za građansko obrazovanje (CGO) utvrdio je da 25 poslanika iz vladajuće koalicije, koju čine Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD), Bošnjačka stranka (BS) i Albanska koalicija, u izvještajima o imovini nijesu dostavili podatke za varijabilu od 410 eura koja im je isplaćena u decembru 2017. godine, ali Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) skoro pola godine odbija da donese mišljenje da su time prekršili Zakon o sprečavanju korupcije. ASK, na čijem je čelu Sreten Radonjić, obavijestila je CGO da su za osam poslanika pokrenuli upravni postupak kako bi utvrdili da li krše zakon, dok su za ostale našli opravdanje iako su dostavili nepotpune podatke o primanjima, čime je prekršen Zakon o sprečavanju korupcije.
Zakon o sprečavanju korupcije jasno propisuje da je „javni funkcioner dužan da Agenciji prijavi tačne i potpune podatke o prihodima koje stekne vršenjem djelatnosti”, a ukoliko to ne uradi zaprijećena mu je kazna od 500 do 2.000 eura.
CGO je utvrdio da Branimir Gvozdenović, Miodrag Radunović, Obrad Stanišić, Andrija Nikolić, Mirsad Murić, Ana Nikolić, Maja Bakrač, Predrag Sekulić, Željko Aprcović, Bogdan Fatić, Branko Čavor, Filip Vuković, Nikola Rakočević, Milorad Vuletić, Jovanka Laličić, Radule Novović, Danijel Živković, Momčilo Martinović, Andrija Popović, Ervin Ibrahimović, Nedžad Drešević, Mićo Orlandić, Genci Nimanbegu i Adrijan Vuksanović, kao i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, nijesu dostavili podatke o varijabili za decembar 2017. Za Smolovića je utvrđeno da, pored neprijavljivanja navedenog dodatka na zaradu, nije prijavio ni promjenu funkcije ASK na šta je obavezan Zakonom o sprečavanju korupcije.
CGO je uputio inicijativu ASK prije skoro šest mjeseci za pokretanje prekršajnog postupka protiv 24 poslanika i jednog gradonačelnika koji nijesu u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije prijavili tačne i potpune podatke u imovinskim kartonima, a koji se odnose na prihod ostvaren po osnovu varijabile u decembru 2017. godine.
– Mi smo ovih dana, poslije više urgencija prema ASK i na kraju prema Savjetu ASK, uspjeli da dobijemo nepotpun odgovor od Savjeta Agencije da je izvršena provjera izvještaja o prihodima i imovini svih 25 lica protiv kojih je podnesena inicijativa, pri čemu je upravni postupak pokrenut i traje protiv njih osam, ali nemamo njihova imena. U tom odgovoru se dalje navodi: „U odnosu na ostalih 17 postupci nijesu pokrenuti iz razloga što je provjerom konstatovano da je devet poslanika izvršilo dopunu izvještaja koja se odnosi na datu varijabilu prije podnošenja naslovnog zahtjeva, dok se kod preostalih osam u izvještajima nalaze mala odstupanja u prihodima, koja su posledica obračuna kriznog poreza na dohodak fizičkih lica u izvještajima Poreske uprave”. Mi smo, logično, tražili pojašnjenja od Savjeta ASK kako bismo imali cjelovitu informaciju za svaki pojedinačni slučaj - kaže za „Dan” saradnica na programima u CGO Željka Ćetković.
Ona ističe da nalazi CGO ukazuju da su ovih 25 tadašnjih poslanika, odnosno 24 sadašnja poslanika i jedan gradonačelnik prekršili Zakon o sprečavanju korupcije.
– Nije nam jasno zašto ASK toliko vremena to pitanje procesuira, a imajući u vidu ažurnost u nekim drugim slučajevima, kao ni zašto direktor ASK nije odgovarao na naše urgencije, već smo informacije morali tražiti preko Savjeta Agencije. Nije jasno ni zašto ni danas, poslije gotovo šest mjeseci, nemamo precizne informacije o svakom od 25 prijavljenih javnih funkcionera po ovoj inicijativi. Značajan protok vremena, očita nespremnost ASK da ovom predmetu koji obuhvata funkcionere vladajuće koalicije priđe podjednako brzo kao kad je riječ o recimo onim javnim funkcionerima koji nijesu po volji vlastima ukazuje na selektivnost pristupa u radu ASK. Želimo da vjerujemo da će tu našu preliminarnu ocjenu ASK demantovati kada nam dostavi detaljne informacije – zaključuje Ćetkovićeva.
M.S.

ASK krije protiv koga je pokrenula postupak

Agencija nije, ni CGO ni „Danu”, iako smo im te informacije tražili, dostavila imena poslanika protiv kojih je pokrenut postupak, kao ni onih koje neće dirati.
Podsjetimo, od­lu­kom Ko­le­gi­ju­ma pred­sjed­ni­ka par­la­men­ta 42 po­sla­ni­ka vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je do­bi­li su po 410 eura do­dat­ka na de­cem­bar­sku za­ra­du, zbog, kako je obrazloženo, „zna­čaj­nog do­pri­no­sa u ak­tiv­no­sti­ma rad­nih ti­je­la i na sjed­ni­ca­ma Skup­šti­ne u de­cem­bru 2017. go­di­ne”.
„Značajan doprinos” poslanika građani su osjetili kroz mjere štednje, uki­da­nje na­kna­da maj­ka­ma, dječ­jeg do­dat­ka, a Skup­šti­na je ami­no­va­la i po­ve­ća­nje po­re­za na do­da­tu vri­jed­nost (PDV) sa 19 na 21 od­sto, što je od 1. ja­nu­a­ra iza­zva­lo rast ci­je­na. Tu je i povećanje akciza na cigarete, koje su kasnije smanjene, ali sada imamo rasprostranjeno crno tržište kao u vrijeme 90-ih godina. Tu je i povećanje akciza na gorivo, pa smo po skupoći energenata lideri u Evropi, dok se poslanici ne oglašavaju o zahtjevima za povećanje minimalne zarade, povećanje penzija i socijalnih davanja.