Ljudska dimenzija migracija ne smije biti manje važna od pitanja bezbjednosti i zaštite granica država, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković navodeći da je država u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima. On je govorio na temu „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“ na početnoj konferenciji projekta „Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena“.
– Imigracioni pritvor treba da bude izuzetna mjera, mjera poslednjeg izbora i da se u svakom slučaju, kada za to postoje osnovi, primjenjuju blaže mjere, koje su alternativa pritvoru – rekao je Baković.
On je ukazao da se alternativama preveniraju ozbiljne posledice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila.
Baković je podsjetio da je migrantska kriza u prethodnim godinama iznenadila i zatekla Evropsku uniju i zemlje u regionu nepripremljene.
– Neke zemlje EU i Balkana nijesu odgovorile na pravi način, pribjegavajući mjerama koje nijesu humane i nijesu u skladu sa evropskim demokratskim vrijednostima. Na sreću, za razliku od njih, neke su postupale veoma humano i u skladu sa međunarodnim izbjegličkim pravom pokazujući na taj način svoj demokratski kapacitet – istakao je Baković.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u ovoj oblasti sa međunarodnim standardima.
– Donijela je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca i novelirala je Zakon o strancima, kojim je naša institucija dobila dodatnu obavezu. Prema raspoloživim informacijama, u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata. U skladu sa brojnim međunarodnim dokumentima, stranci i lica bez državljanstva koja traže međunarodnu zaštitu, bez obzira na status, imaju pravo da budu informisani o svom statusu, pravima i dostupnim vidovima zaštite i to na jeziku koji razumiju. Mora im se izdati određena dozvola ili potvrda kojima dokazuju status, odnosno kojima se legalizuje njihov boravak na teritoriji države čime se štite od kažnjavanja od nezakonitog ulaska ili boravka u državi. Prema njima se mora postupati bez diskriminacije – istakao je Baković.
Naglasio je da se posebna pažnja mora pružiti osjetljivim migrantima kao što su djeca, djeca bez pratnje, stari, žene u drugom stanju, samohrani roditelji sa djecom, osobe sa inavliditetom, bolesna lica, žrtve trgovine ljudima, nasilja, torture, nehumanog postupanja i sl.M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
