U atmosferi u kojoj ista politička elita dominira više od dvije decenije, efekat zarobljne države evidentan je u Crnoj Gori, ocijenila je globalna međunarodna organizacija Transparensi internešnel (TI) u nalazu za našu zemlju. U juče objavljenom izvještaju o „Indeksu percepcije korupcije“ (CPI) za 2018. godinu, konstatovano je da je Crna Gora pala za jedan procenat u odnosu na godinu prije, te da je na djelu stagnacija na polju borbe protiv korupcije.

Indeks percepcije korupcije mjeri nivo korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija širom svijeta, a kreiran je na osnovu 13 istraživanja u poslovnom sektoru i stručnih procjena. Crna Gora se prema „Indeksu percepcije korupcije“ nalazi na 67. mjestu od ukupno 180 zemalja, sa ocjenom 45, na skali od nula do 100, i pala je za tri pozicije u odnosu na godinu prije.

– Uprkos napredovanju u evropskim integracijima, država treba znatno da popravi vladavinu prava. Zabrinutost oko finansiranja političkih partija i finansiranje izbora bacaju sjenku na izborne rezultate. U atmosferi u kojoj ista politička elita dominira više od dvije decenije, efekat zarobljne države evidentan je u Crnoj Gori – navela je ta međunarodna organizacija, dodajući da i pored ovih izazova, njihov saradnik za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, nevladina organizacija (NVO) MANS, ostaje snažan zagovornik jačanja vladavine prava i popravljanja slobodnog pristupa informacijama.

U izvještaju TI navodi se da samo tri zemlje iz regiona istočne Evrope i centralne Azije imaju skor iznad prosječnog – Gruzija koja se nalazi na 41. mjestu, Crna Gora na 67. i Bjelorusija na 70. mjestu. Kako je navedeno, u kombinaciji sa nedostatkom političke volje za borbu protiv korupcije u javnom sektoru, države oba regiona podrivaju politička prava svojih građana.

Zapadni Balkan ima drugi po redu najlošiji rezultat u indeksu. Analiza je pokazala da je skoro svaka zemlja imala vrlo ograničen napredak u borbi protiv korupcije.

– Iako mnoge zemlje u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji imaju dobro osmišljene zakone, koji su neophodni za antikorupcijske napore, ovi zakoni nijesu dovoljni za istinsku borbu protiv korupcije u regiji. Korupcija se dešava kada postoji prilika i nekažnjivost. U tom cilju, pozivamo vlade da obezbijede slobodan prostor za rad civilnog društva, uključujući zaštitu slobode govora i pravo na organizovanje i protest, uključivanje građana u praćenje vladine potrošnje – navodi se u preporukama.

Vladama je preporučeno da obezbijede reformu pravosudnog sistema i poboljšaju integritet i odgovornost u svim vladinim institucijama, da obezbijede slobodan pristup informacijama i poboljšaju mehanizme za sprovođenje kao preduslov za uspješne antikorupcijske napore.

Crna Gora je na pretposlednjem mjestu najkorumpiranijih zemalja zapadnog Balkana. Prema ovom istraživanju, ispred nje su Albanija, Makedonija, Kosovo, potom Bosna i Hercegovina na 89. i Srbija na 87. mjestu. Crna Gora je na 67, a Hrvatska na 60. mjestu.

Iz TI su kazali da najviše zabrinjava to što većina zemalja nije imala nikakav ili je imala jako mali napredak u oblasti iskorjenjivanja korupcije, a pomaka u tom smislu bilo je u samo 20 zemalja.

A.O.

---

Najbolje kotirana zemlja u Evropi je Danska, a poslije nje slijede Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska i Švajcarska. Zemlje sa najgorim rezultatima su Somalija, koja se nalazi na poslednjem 180. mjestu, a iznad nje su Sirija, Južni Sudan, Jemen i Sjeverna Koreja.

Najbolje rezultate imala je zapadna Evropa, a najgore supsaharska Afrika.

TI smatra da su Mađarska i Turska pod posebnim rizikom od ugrožavanja demokratije, a samim tim i u opasnosti od rasta korupcije.

Mađarska (64) i Malta (51) zabilježile su najoštriji pad u poslednjih sedam godina, budući da se, prema ovom istraživanju, korupcija pogoršala u ovim zemljama.



tekst

U atmosferi u kojoj ista politička elita dominira više od dvije decenije, efekat zarobljne države evidentan je u Crnoj Gori, ocijenila je globalna međunarodna organizacija Transparensi internešnel (TI) u nalazu za našu zemlju. U juče objavljenom izvještaju o „Indeksu percepcije korupcije“ (CPI) za 2018. godinu, konstatovano je da je Crna Gora pala za jedan procenat u odnosu na godinu prije, te da je na djelu stagnacija na polju borbe protiv korupcije.

Indeks percepcije korupcije mjeri nivo korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija širom svijeta, a kreiran je na osnovu 13 istraživanja u poslovnom sektoru i stručnih procjena. Crna Gora se prema „Indeksu percepcije korupcije“ nalazi na 67. mjestu od ukupno 180 zemalja, sa ocjenom 45, na skali od nula do 100, i pala je za tri pozicije u odnosu na godinu prije.

– Uprkos napredovanju u evropskim integracijima, država treba znatno da popravi vladavinu prava. Zabrinutost oko finansiranja političkih partija i finansiranje izbora bacaju sjenku na izborne rezultate. U atmosferi u kojoj ista politička elita dominira više od dvije decenije, efekat zarobljne države evidentan je u Crnoj Gori – navela je ta međunarodna organizacija, dodajući da i pored ovih izazova, njihov saradnik za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, nevladina organizacija (NVO) MANS, ostaje snažan zagovornik jačanja vladavine prava i popravljanja slobodnog pristupa informacijama.

U izvještaju TI navodi se da samo tri zemlje iz regiona istočne Evrope i centralne Azije imaju skor iznad prosječnog – Gruzija koja se nalazi na 41. mjestu, Crna Gora na 67. i Bjelorusija na 70. mjestu. Kako je navedeno, u kombinaciji sa nedostatkom političke volje za borbu protiv korupcije u javnom sektoru, države oba regiona podrivaju politička prava svojih građana.

Zapadni Balkan ima drugi po redu najlošiji rezultat u indeksu. Analiza je pokazala da je skoro svaka zemlja imala vrlo ograničen napredak u borbi protiv korupcije.

– Iako mnoge zemlje u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji imaju dobro osmišljene zakone, koji su neophodni za antikorupcijske napore, ovi zakoni nijesu dovoljni za istinsku borbu protiv korupcije u regiji. Korupcija se dešava kada postoji prilika i nekažnjivost. U tom cilju, pozivamo vlade da obezbijede slobodan prostor za rad civilnog društva, uključujući zaštitu slobode govora i pravo na organizovanje i protest, uključivanje građana u praćenje vladine potrošnje – navodi se u preporukama.

Vladama je preporučeno da obezbijede reformu pravosudnog sistema i poboljšaju integritet i odgovornost u svim vladinim institucijama, da obezbijede slobodan pristup informacijama i poboljšaju mehanizme za sprovođenje kao preduslov za uspješne antikorupcijske napore.

Crna Gora je na pretposlednjem mjestu najkorumpiranijih zemalja zapadnog Balkana. Prema ovom istraživanju, ispred nje su Albanija, Makedonija, Kosovo, potom Bosna i Hercegovina na 89. i Srbija na 87. mjestu. Crna Gora je na 67, a Hrvatska na 60. mjestu.

Iz TI su kazali da najviše zabrinjava to što većina zemalja nije imala nikakav ili je imala jako mali napredak u oblasti iskorjenjivanja korupcije, a pomaka u tom smislu bilo je u samo 20 zemalja.

A.O.


Najbolja ocjena Danskoj, najgore prošla Somalija
Najbolje kotirana zemlja u Evropi je Danska, a poslije nje slijede Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska i Švajcarska. Zemlje sa najgorim rezultatima su Somalija, koja se nalazi na poslednjem 180. mjestu, a iznad nje su Sirija, Južni Sudan, Jemen i Sjeverna Koreja.
Najbolje rezultate imala je zapadna Evropa, a najgore supsaharska Afrika.
TI smatra da su Mađarska i Turska pod posebnim rizikom od ugrožavanja demokratije, a samim tim i u opasnosti od rasta korupcije.
Mađarska (64) i Malta (51) zabilježile su najoštriji pad u poslednjih sedam godina, budući da se, prema ovom istraživanju, korupcija pogoršala u ovim zemljama.