Legalizacija znatnog dijela bespravno sagrađenih objekata u Crnoj Gori upitna je do donošenja plana generalne regulacije, čija primjena, po Zakonu o planiranju prostora i izgradi objekata, može čekati do 16. oktobra 2020. godine. U međuvremenu, dok se tim planom ne definiše koji nelegalni objekti će moći biti legalizovani, ako to nije definisano prethodno važećim planskim dokumentima, građani neće moći izvoditi bilo kakve radove na svojim objektima, pa čak ni kad to zahtijevaju razlozi neuslovnosti za život.

Na pitanje da li je tačno da 95 odsto bespravnih objekata, za koje su podnijeti zahtjevi za legalizaciju, ne ispunjava uslove za legalizaciju do donošenja plana generalne regulacije, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma tvrde da ta konstatacija nije tačna.

– Shodno podacima dostavljenim od strane jedinica lokalne samouprave, na osnovu podataka prikupljenih u novembru 2018, podnijeto je oko 50.000 zahtjeva za legalizaciju, a obrađeno oko 17.000 zahtjeva. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, oko 1.500 je prekinuto do donošenja plana generalne regulacije. U 13.000 predmeta tražena je dopuna dokumentacije. Novi podaci od strane jedinica lokalne samouprave očekuju se do kraja mjeseca, nakon čega će se izvršiti analiza dostavljenih podataka – odgovorili su za „Dan“ iz tog resora.

Dijelu građana, koji su u zakonskom roku podnijeli zahtjev za legalizaciju, poslednjih mjeseci se dostavljaju rješenja kojima se obustavlja postupak legalizacije bespravnog objekta, do donošenja plana generalne regulacije. Takvo rješenje donosi se kad nadležni organ lokalne samouprave utvrdi da objekat koji je prijavljen za legalizaciju nije izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta.

Iz MORT-a pojašnjavaju da su u svim svojim istupima naglašavali da je osnovni uslov za legalizaciju da je bespravni objekat predviđen planskim dokumentom, odnosno da je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima planskog dokumenta.

– Osnovni urbanistički parametri su namjena, indeks izgrađenosti, indeks zauzetosti, spratnost, odnosno visina objekta, i odnos prema građevinskoj liniji. Znači, mora se utvrditi u svakom konkretnom slučaju da je objekat izgrađen u skladu sa navedenim parametrima. Ukoliko nije, postupak se prekida do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore, kojim će se definisati da li takav objekat treba da ostane u prostoru – naglasili su iz tog resora.

Kako dodaju, u vrijeme donošenja zakona nije bilo moguće predvidjeti koliko će se objekata moći legalizovati shodno važećim planskim dokumentima, jer, kako objašnjavaju, postupak podrazumijeva identifikaciju objekta u prostoru i upoređivanje parametara svakog pojedinačnog objekta sa urbanističkim parametrima predviđenim planskim dokumentom.

– U ovom trenutku, na snazi je oko 530 planskih dokumenata, ali i u periodu donošenja zakona ta brojka je bila približno ista. Cijenimo da postoje preduslovi za legalizaciju velikog broja objekata, uzimajući u obzir činjenicu da je znatan broj planova uvažio postojeće stanje u mjeri mogućeg, u skladu sa pravilima struke – odgovorili su iz MORT-a.

Planom generalne regulacije biće definisana namjena površina, uslovi uređivanja, izgradnje i korišćenja prostora, koridori, granice građevinskih područja naselja, granice područja pod zaštitom, te pravila uređenja i pravila građenja po zonama, parcelacije i dr.

A.O.

---

Nema finansijskih posledica, kompleksan postupak
U MORT-u tvrde da nema finansijskih posledica zbog odlaganja procesa legalizacije za znatan broj nelegalnih objekata. Naglašavaju da sve finansijske benefite koji će proizaći iz primjene zakona, dobijaju jedinice lokalne samouprave. Kako kažu, zadovoljni su efektima primjene zakona.

– Postoje različiti problemi u implementaciji koji su cijenimo uzrokovani i činjenicom da je ovo nova procedura, da praksa ne postoji, te da je sam postupak kompleksan jer podrazumijeva primjenu ne samo ove procedure već je uslovljen sprovođenjem procedura propisanih drugim zakonima i donošenjem akata u tim postupcima, kao što je upis objekata u katastar, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na objektu i na zemljištu na kome je objekat izgrađen. Naglašavamo da je ovo dugoročan proces koji ne može biti riješen u kratkom roku – navode iz tog resora.