Vlada je utvrdila izmjene Zakona o tajnosti podataka kojim je uvedeno pravilo da se radnici Direkcije za tajne podatke ubuduće zapošljavaju mimo javnog poziva.

– Radni odnos u Direkciji može se zasnovati bez javnog oglašavanja. Radna mjesta koja se popunjavaju bez javnog oglašavanja utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službeničkih mjesta. Odluku o zasnivanju radnog odnosa u Direkciji donosi direktor – navodi se u izmjenama koje je na jučerašnjem zasjedanju verifikovala Vlada.

Prema važećem zakonu, radni odnos u Direkciji se, po pravilu, zasnivao na osnovu javnog oglasa.

Advokat Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Veselin Radulović kaže da je uvođenje ovakve norme u pravni sistem problematično sa više aspekata, ali se posebno izdvaja činjenica da se sada legalizuje mogućnost partijskog i nepotističkog zapošljavanja.

– Propisivanje pravila da u bilo kom organu službenici zasnivaju radni odnos bez javnog oglasa problematično je i može imati posledice u praksi. Opštepoznata je činjenica da se u Crnoj Gori u državnim organima zapošljavanje ne vrši na osnovu stručnih referenci kandidata, čak i u slučajevima kada se to radi na osnovu javnog oglasa. Zato svako propisivanje da se zapošljavanje može vršiti bez javnog oglasa otvara još veću mogućnost da se ljudi angažuju na osnovu nepotizma i partijske pripadnosti – kazao je Radulović za „Dan”.

Do sada je zakonom bilo propisano da su tajni podaci oni čijim bi otkrivanjem nepozvanom licu nastupile ili mogle nastupiti štetne posledice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku Crne Gore, a sada je taj opseg proširen i na one informacije koje bi mogle izazvati probleme „za ostvarivanje funkcije organa”.

Zakonom je propisano da su lica ovlašćena za određivanje stepena tajnosti podataka „strogo tajno” predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore, predsjednik i članovi Vlade Crne Gore, starješina organa uprave nadležnog za poslove policije, starješina organa uprave nadležnog za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, Vrhovni državni tužilac i predsjednik Vrhovnog suda. Sada je taj opseg proširen i na načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Zakonom je propisano da se periodično preispitivanje tajnosti podataka, na osnovu kojeg se može promijeniti stepen tajnosti podatka ili ukinuti tajnost, vrši komisija koju obrazuje starješina organa, i to za podatke označene stepenom tajnosti „strogo tajno”, najmanje jednom u tri godine; „tajno”, najmanje jednom u tri godine;"povjerljivo", najmanje jednom u tri godine i "interno", najmanje jednom godišnje. Komisija je do sada predlagala ovlašćenom licu promjenu ili ukidanje stepena tajnosti podataka, a ubuduće će moći da donese odluku da produže rok važenja tajnosti podataka.

M.S.

---

Prvi akt usvojen 2008. godine
Oblast tajnih podataka u Crnoj Gori regulisana je 2008. godine Zakonom o tajnosti podataka i to je prvi zakon kojim je propisan jedinstven sistem određivanja tajnosti podataka, pristupa tajnim podacima, čuvanja, korišćenja, evidencije i zaštite tajnih podataka. Nadležni su ranije u istupima u javnosti tvrdili da su u Crnoj Gori tajnena sigurnom, a njihova zaštita povjerena je Direkciji za zaštitu tajnih podataka koja je, između ostalog, nadležna za obezbjeđivanje primjene standarda i propisa iz oblasti zaštite tajnih podataka, razmjenu tajnih podataka sa NATO i Evropskom unijom, izdavanje dozvola za pristup tajnim podacima i NATO sertifikata za pristup NATO tajnim podacima i inspekcijskog nadzora nad sprovođenjem zakona i primjenom međunarodnih sporazuma o razmjeni i zaštiti tajnih podataka.

Aktuelni direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka je Savo Vučinić, koji je prije direktorskog mandata radio u Ministarstvu odbrane.