Vlada treba da iz skupštinske procedure povuče predložene izmjene Zakona o tajnosti podataka, jer je nerealno očekivati da u jednoumnom parlamentu dođe do kvalitetne rasprave i usklađivanja tog akta sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore, a predložena rješenja su toliko restriktivna da se njima poništava svaki smisao postojanja Zakona o slobodnom pritupu informacijama. To su u izjavama za „Dan” ocijenili predstavnici nevladinog sektora nakon što je premijer Duško Marković kazao da će Vlada razmotriti primjedbe na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka i, ukoliko se pokažu osnovanim, akt će vratiti u ponovnu proceduru i raditi na njemu ispočetka.

– Registrovao sam to zapažanje, odnosno snažan prigovor. Taj zakon će uskoro biti u parlamentarnom odboru. Vidjećemo kakva će biti rasprava u odboru. Nećemo ići u parlament sa usvajanjem zakona dok ne razjasnimo svaki prigovor i svaku činjenicu na koju se taj prigovor oslanja. Nema razloga to da radimo. Nemamo šta da krijemo – kazao je Marković.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da Vlada treba da povuče predložene izmjene zakona iz parlamentarne procedure, omogući javnu raspravu i zakon uskladi sa međunarodnim standardima.

– Krajnje je licemjerno tvrditi da će u jednoumnom parlamentu doći do bilo kakve ozbiljnije rasprave i usaglašavanja sa međunarodnim standardima, koje je prethodno trebalo da izvrši sama Vlada – ističe Ćalović Marković.

Ona smatra da je premijer Marković očigledno pokušao da kroz ovaj predlog izmjena omogući da se ubuduće na potpuno legitiman način može sakriti svaki podatak i dokument koji može poslužiti za otkrivanje korupcije.

– Ovo je pokušaj da se medijima i NVO sektoru onemogući da istražuju korupciju i druga kršenja zakona. Vlada treba da se suoči sa argumentima koji dolaze sa domaćih i međunarodnih adresa i premijer treba da pokaže da, ukoliko mu nije namjera da onemogući otkrivanje korupcije, povuče predloženi zakon i omogući da se on uskladi sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore – istakla je Ćalović Marković.

Koordinatorka u NVO Institut alternativa Dina Bajramspahić kazala je za „Dan” da je predlog izmjena Zakona o tajnosti podataka toliko restriktivan da ako se usvoji poništava svaki smisao postojanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ukoliko se to desi, kako kaže, slobode pristupa neće biti, pa će pristup biti izuzetak, a tajnost pravilo.

– Predloženim zakonom se obesmišljava i slovo, ali i duh Ustava koji je građanima garantovao pravo da se upoznaju sa dokumentima organa vlasti. Zakonodavstvo bi moralo da djeluje podsticajno na javnu upravnu u korist veće transparentnosti i odgovornosti, što kod nas definitivno nije slučaj. Umjesto da se uprava u prethodnih skoro petnaest godina navikla na „pravo javnosti da zna”, uprava svu energiju usmjerava na to da osmisli nove zabrane. Vlada mora da promijeni svoj pristup ovim pitanjima i da stvara uslove za demokratsku kontrolu vlasti – kazala je Bajramspahićeva.

Ona kaže da sve u svemu, insistiraju na ozbiljnim konsultacijama u „dobroj vjeri”, a ne praznoj formi.

– Očekujemo od Vlade i Skupštine da poštuju i brane Ustav kao što ga u ovom slučaju brani civilno društvo – zaključila je Bajramspahićeva.

M.S.

---

Krše se međunarodne konvencije
Grupa od 25 nevladinih organizacija (NVO) iz Crne Gore, ali i Transparensi internenšenel pozvali su Vladu ranije da povuče Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka iz procedure, organizuje javnu raspravu i uskladi taj dokument sa međunarodnim standardima. Oni ističu da je spornim predlogom akta, koji je Vlada usvojila, bez bilo kakve javne ili stručne rasprave, predviđeno uvođenje novog osnova za proglašavanje podataka tajnim, što nije u skladu ni sa Ustavom, a ni sa međunarodnim ugovorima koji obavezuju Crnu Goru, uključujući član 19, stav tri Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i član 10, stav dva Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i član 3 Konvencije Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima.

Ustav propisuje pod kojim uslovima informacije u posjedu državnih organa mogu biti proglašene tajnom i ni u kom slučaju ne predviđa paušalno određenje iz predloga zakona, da podaci mogu biti sakriveni od javnosti zbog „ostvarivanja funkcije organa”. Međunarodnim konvencijama koje je ratifikovala Crna Gora propisuje se da ograničenja pristupa informacijama moraju biti neophodna u demokratskom društvu i srazmjerna cilju zaštite.