Generalni sekretarijat Vlade proglasio je tajnim informacije o tome kojim javnim funkcionerima su od 1. januara 2006. do 1. januara 2019. odobreni potrošački i stambeni krediti, kao i iznose datih pozajmica, podatke o kamatama, rokovima otplate i iznosima vraćenih sredstava. „Dan“ je od Vlade tražio te podatke po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a uz pravnu pomoć MANS-a, ali smo dobili rješenje kojim se odbija zahtjev da se sa javnošću podijeli informacija kako su trošena sredstva iz državnog budžeta, a koja obezbjeđuju građani.

U obrazloženju odbijajućeg rješenja na jednom mjestu se navodi da bi davanje tražene informacije predstavljalo sačinjavanje nove, što nijesu, kako kažu, obavezni. Na drugom mjestu se ipak otkriva da su u pitanju interna, odnosno tajna dokumenta.

– Generalni sekretarijat Vlade je, imajući u vidu da su dokumenta koja sadrže ove informacije označena stepenom tajnosti „interno“, od strane Komisije za stambena pitanja, tražio izjašnjenje od predlagača materijala da li se informacije mogu učiniti dostupnim podnosiocu zahtjeva. Imajući u vidu da Komisija za stambena pitanja, nakon zahtjeva za izjašnjenje i urgencije na zahtjev za izjašnjenje, nije dostavila odgovor Generalnom sekretarijatu Vlade, a da su dokumenta koja sadrže ove informacije označena stepenom tajnosti „interno“ zahtjev je odbijen – navodi se u rješenju Generalnog sekretarijata Vlade.

Iz MANS-a za „Dan“ kažu da je rješenje o odbijanju zahtjeva za slobodan pristup informacijama nezakonito.

– Predmetnim rješenjem ograničen je pristup traženim informacijama uz međusobno protivjrečne razloge date u obrazloženju, a koji rješenje čine nezakonitim. Prilikom ograničenja pristupa traženim informacijama prvostepeni organ kao zakonski osnov koristi odredbu koja omogućava ograničenje pristupa informacijama ukoliko organ istu ne posjeduje, ističući da bi pristup informaciji podrazumijevao ili zahtijevao sačinjavanje nove informacije, što je i zakonska konstrukcija odredbe na koju se poziva. Dalje navodi da je informacija označena stepenom tajnosti „interno“ od Komisije za stambena pitanja, zbog čega je zahtjev i odbijen. Iz ovako datog obrazloženja nije moguće sa sigurnošću zaključiti koji je razlog ograničenja pristupa traženim informacijama, ali je nesporno da nije moguće da organ neku informaciju ne posjeduje i da je ista istovremeno označena stepenom tajnosti – ukazuju u MANS-u.

Osim toga, kako kažu, navodi o postojanju stepena tajnosti su paušalni, jer nije naveden ni broj ni datum rješenja kojim su tražene informacije navodno označene stepenom tajnosti, pa nije ni moguće utvrditi zakonitost postupanja u tom slučaju.

– S tim u vezi, ističemo i da su u predmetnom slučaju tražene informacije za duži vremenski period, kao i da je Zakonom o tajnosti podataka propisano da obaveza određivanja tajnosti i stepena tajnosti podatka nastaje u času stvaranja ili saznanja za taj podatak. Shodno tome, očigledno su neosnovano dati navodi o stepenu tajnosti – naglašavaju iz MANS-a.

U organizaciji Alternativa Crna Gora kažu da je tajno davanje novca funkcionerima DPS-a po definiciji krađa državnog novca.

– Niko u ovaj državi nema zakonsko pravo da daje naš novac funkcionerima jer Vlada nije registrovana kao kreditna institucija. Vlada nije banka i ne može da vrši usluge davanja kredita bilo kome. Ako neki zadrigli i obijesni funkcioner ima potrebu za još novca, onda treba da uradi što rade svi normalni građani – da ode u banku i traži kredit!– kaže koordinator Alternative Vesko Pejak.

On ističe da socijalni slučajevi uzimaju kredite za hranu, a Vlada dijeli sredstva ljudima koji imaju plate po 2.000 eura.

– To nije samo protivzakonito. To je bezobrazno i bezočno – smatra Pejak.

M.S.

---

Nema osnova za skrivanje
U MANS-u kažu da s obzirom na to da su predmet zahtjeva kopije spiska svih javnih funkcionera kojima su od 1. januara 2006. do 1. januara 2019. godine odobreni potrošački krediti, sa iznosima odobrenih pozajmica, kamatom, rokom i iznosom vraćenih sredstava, ukazuju na netransparentno postupanje organa vlasti kada su u pitanju podaci koji se odnose na javne funkcionere i ovakvo rješenje jasno ukazuje na tendenciju prikrivanja podataka vezanih za iste.

– Osim toga, iz predmetnog rješenja je jasno da javni interes nije cijenjen i da prvostepenom organu isti nije od značaja, iako se iz teksta zahtjeva utvrđuje da se radi o podacima koji se tiču javnih funkcionera i za koje postoji nesporan interes javnosti. Dakle, nasuprot paušalno datim navodima organa vlasti, ne vidimo nijedan valjan razlog ograničenja pristupa podacima o potrošačkim kreditima javnih funkcionera, posebno imajući u vidu da su dužni i na osnovu Zakona o spečavanju korupcije da prijavljuju i svoja zaduženja, odnosno kredite – ističu u MANS-u.