Država će crnogorske vojne obveznike (građane starije od 18 godina), u sklopu vojne obaveze, angažovati ne samo u uslovima ratnog i vanrednog stanja, već i u miru, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o odbrani, koje je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Vlada.
Prema Zakonu o vojsci, vojna obaveza crnogorskog državljanina nastaje u godini kad navršava 18 godina, a završava se kad napuni 60 godina života.
Izmjenama zakona se previđa da država građane može vojno aktivirati ne samo u slučaju rata i vanrednog stanja, nego i u stanju mira, a ministar odbrane
Predrag Bošković takav predlog obrazlaže „prirodnim katastrofama koje su se pojavile u regionu zapadnog Balkana“.
Prema izmjenama zakona, Savjet za odbranu i bezbjednost donosiće odluke o upotrebi jedinica Vojske u sprovođenju zadataka koji se odnose na podršku prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugih nesreća i na doprinos unutrašnje bezbjednosti u miru. Savjet će određivati mjere pripravnosti za Vojsku i imenovati i razrješavati vojno-diplomatske predstavnike.
Propisan je novi član 36a, prema kojem će Ministarstvo odbrane donositi strategiju sajber bezbjednosti Vojske. Skupština će, prema predlogu Vlade, odlučivati o ulasku vojnika država članica Sjevernoatlantskog saveza na teritoriju Crne Gore radi pružanja pomoći u odbrani.
Zahtjev za aktiviranje člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora upućivaće predsjednik države „i prenositi ovlašćenje za komandovanje operacijama komandatu Sjevernoatlantskog saveza za vođenje operacija na teritoriji Crne Gore“. Član 5 ovog ugovora propisuje da se napad na jednu državu saveznicu smatra napadom na sve države.
– Predsjednik Crne Gore, na predlog ministra, donosi odluku o upotrebi vojnih vazduhoplova i protivvazduhoplovnih sredstava članica Sjevernoatlantskog saveza u vazdušnom prostoru Crne Gore protiv civilnih vazduhoplova koji se koriste kao oružje za izvršenje terorističkog napada i vojnih vazduhoplova koji predstavljaju prijetnju po bezbjednost Crne Gore – navodi se u novom stavu člana 38b.
Bošković je na pres konferenciji nakon sjednice Vlade kazao da se najznačajnije izmjene odnose na zaokruživanje oblasti vojne obaveze građana.
– Novina je da se građani Crne, u sklopu vojne obaveze, mogu angažovati ne samo u uslovima ratnog i vanrednog stanja već i u miru. Zašto? Prije svega jer smo bili svjedoci različitih prirodnih katastrofa koje su se pojavile u regionu zapadnog Balkana – kazao je Bošković.
On je rekao da su se u prethodnim godinama u državi desili požari, poplave, sniježne padavine.
– Nije uvijek potrebno proglasiti vanredno stanje, ali Vojska je morala biti angažovana, i sada stvaramo zakonske pretpostavke da bi se to moglo desiti – obrazložio je Bošković.
On je napomenuo da je izmjenama precizirana i upotreba i zaštita vazdušnog prostora Crne Gore u uslovima narušavanja vazdušnog prostora, bilo civilnim, bilo vojnim avionima, koji ugrožavaju nacionalnu bezbjednost.
– Zakonom je predviđeno da nalog za akciju avionima partnerskih država, koje štite naš vazdušni prostor, izdaje predsjednik države – kazao je Bošković.
A.O.
Skupština aktivira NATO snage na teritoriji Crne GoreBošković je objasnio da su precizirane i nadležnosti između Savjeta za odbranu, parlamenta i Vlade, pogotovo u slučaju eventualne potrebe aktiviranja člana 5 na teritoriji Crne Gore.
– Na predlog Savjeta za odbranu Skupština Crne Gore donosi odluku o pozivu i aktiviranju oružanih snaga zemalja članica NATO-a na teritoriji Crne Gore – rekao je Bošković.
Ministar je objasnio da su izmjenama i dopunama precizirali vojno-diplomatsku službu, koja do sada nije bila prepoznata zakonom, već uredbom.
)){kind=small}
