Prema zvaničnim procjenama, najmanje 60.000 građana u Crnoj Gori žive kao podstanari, ali među njima su rijetki javni funkcioneri jer su oni najčešće višestruko zbrinuti. Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine, navedenim u nacionalnoj stambenoj strategiji za period do 2020. godine, određeni broj građana Crne Gore posjeduje više stambenih jedinica, pa tako po dva stana imaju 44.744 lica, tri 13.120, četiri 4.976, a pet i više stambenih jedinica posjeduje 1.795 građana. U grupi višestruko stambeno zbrinutih nalaze se i značajan broj javnih funkcionera i njihove porodice, čak i one kojima je vlada na račun građana i podstanara, omogućila da steknu, drugu, treću pa i petu nekretninu.
Jedan od takvih primjera je direktor Nacionalnih parkova
Elvir Klica, koji je od Vlade dobio stambeni kredit pod povoljnim uslovima od 40.000 eura, iako je vlasnik tri poslovna prostora i dvije kuće. Njegov kolega iz Uprave za inspekcijske poslove
Alija Košuta,u trenutku kada je od vlade dobio 40.000 eura povoljnog kredita, posjedovao je tri stana i dvije kuće, ali i 410.000 eura ušteđevine. Prije nešto više od mjesec Košuta je prijavio da je i sinovima kupio po stan.
Direktor Poreske uprave
Miomir M.
Mugoša i njegova supruga imaju dvije kuće i stan, ali je on od vlade dobio povoljni kredit od 40.000. Dva stana i jedan poslovni prostor posjeduje ministar saobraćaja
Osman Nurković, kojem su vlada i državno preduzeće „Monteput” pomogli da se skući. Predsjednici Vrhovnog suda
Vesni Medenici na račun države je tri puta rješavano stambeno pitanje, odnosno dva puta je dobila kredite od 40.000 i 20.000 eura, jednom stan koji je poklonila kćerki, a ona danas zvanično posjeduje samo naslijeđenu kuću.
Zanimljiv je i primjer predsjednice Upravnog suda
Branke Lakočević, koja je dobila 40.000 eura povoljnog kredita, a u trenutku dobijanja pomoći imala je stan od 87 kvadrata. To nije jedina nekretnina u vlasništvu njene porodice, jer njen suprug već ima jedan stan, kao i suvlasništvo nad četiri stambene jedinice.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS)
Halil Duraković iz državnog budžeta je dobio kredit od 40.000 eura, a vlasnik je dvije kuće i jednog stana. Predsjednik Ustavnog suda
Dragoljub Drašković je vlasnik dva stana i kuće, pri čemu je stambenu jedinicu od 109 kvadrata kupio uz pomoć države.
Ovo je samo dio funkcionera koji su očigledno bili i te kako zbrinuti u vrijeme kada ih je država pomagala na račun građana. Ipak, i članovi vlade i njihove porodice se mogu pohvaliti zavidnim stambenim fondom. Tri nekretnine, odnosno stan i dvije kuće, pri čemu je u jednoj suvlasnik, ima porodica premijera
Duška Markovića. Familija prvog čovjeka resora unutrašnjih poslova
Mevludina Nuhodžića posjeduje, dvije kuće i stan, dok porodica
Srđana Darmanovića iz Ministarstva vanjskih poslova ima dva stana i kuću. Ministar sporta i mladih
Nikola Janović je vlasnik dva stana, kuće i jednog poslovnog objekta, dok dva stana imaju porodice ministara odbrane, pravde i zdravlja
Predraga Boškovića, Zorana Pažina i
Kenana Hrapovića.
Jedan od pokretača kampanje #nećudaidem
Vuk Vujisić smatra da je apsurdna aktuelna dodjela stanova funkcionerima dok samo 3,5 odsto mladih živi u svom stanu koji su kupili sami ili sa svojim partnerom. Država bi, kaže on, trebalo da hitno formira stambeni fond za mlade jer oni ne mogu sami da obezbijede krov nad glavom.
– Ne bi bilo sporno da se funkcioneri čije stanove plaćamo nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji, ali stanove su dobili upravo oni koji već posjeduju nekretnine i čije su plate višestruko veće od prosječne zarade u Crnoj Gori. Država mora da radi na poboljšanju standarda svih građana, pogotovo mladih ljudi kao ranjive kategorije. Ne možemo se voditi politikom da bogatiji postaju sve bogatiji, a oni koji su u teškoj ekonomskoj situaciji sve siromašniji – upozorava Vujisić.
Poručuje da država mora biti jednaka za sve, a vlada da ne da gleda samo interes, već da misli na sve građane bez obzira na političku pripadnost.
– Mi iz incijative #nećudaidem pozivamo premijera da podrži i odobri inicijativu za formiranje stambenog fonda za mlade, za koji smo uputitli zahtjev preko e-peticije, i time pokaže demokratske kapacitete, ali i da brine o položaju mladih i prepoznaje problem njihovog odlaska – kaže on.
M.S.
Oporezovati bogatstvoâKoordinator pokreta Alternativa
Vesko Pejak ocijenio je da se u svim uređenim državama socijalni mir kupuje tako što se bogatima naplati porez na bogatstvo.
– Svaki drugi stan koji dolazi od prihoda, a ne iz nasledstva treba oporezovati. U Crnoj Gori ima pojedinaca koji posjeduju i po 30 stanova, dok neki mladi bračni parovi ne mogu da stvaraju porodice jer nemaju gdje da žive. Stvarati porodicu bez krova nad glavom nije neizvjesnost, već je siguran put u to da takva porofica postane nestabilna! Ono što je vlada Duška Markovića uradila kod raspodjele kredita i stanova je kriminalni akt! Neki od ljudi koji su dobili novac iz našeg džepa su vlasnici vrijedne imovine. Odakle pravo nekome da u moje ime, iz mog džepa daje državnim funkcionerima drugi ili treći stan? To je kriminalni akt. To je antidržavni akt. Ta lica će da plate potpuno iste poreze kao neka četvoročlana porodica koja živi u 30 kvadrata. Da li je to normalno? Naravno da nije! Ne možemo ispitati sve krađe i zloupotrebe koje su se desile u poslednjih 30 godina, ali možemo da naplatimo porez. Od tih poreza možemo da pomognemo mlade bračne parove. Možemo da stimulišemo mlade ljude da ostanu, a ne da bježe iz zemlje – naveo je Pejak.
)){kind=small}
