Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ne posjeduje odluke o kršenju ili ne kršenju Zakona o sprečavanju korupcije za 96 funkcionera koji su tokom mandata premijera Duška Markovića pod povoljnim uslovima od Vlade dobili kredit ili stan. ASK je ranije saopštila da su u vezi sa Odlukom i objavljenim spiskom Vlade o dodjeli kredita i stanova nakon provjere lica pokrenuli prekršajne postupke protiv dva javna funkcionera zbog kršenja člana 23 Zakona o sprečavanju korupcije tj. zbog nepodnošenja Izvještaja o prihodima i imovini usled uvećanja imovine preko 5.000 eura. U rješenju dostavljenom „Danu” navodi se da su od naše redakcije dobili zahtjev za slobodan pristup informacijama za podatke koji se odnose na postupke provjere 96 lica koja su obuhvaćena spiskom Vlade o dodjeli kredita i stanova, i to 82 funkcionera koja su zaključila sa Upravom za imovinu ugovore o dodjeli kreditnih sredstava za rješavanje stambenih potreba i 13 kojima su dodijeljene stambene jedinice.

– Postupajući po zahtjevu utvrđeno je da je ovaj organ izvršio provjeru za 96 lica i utvrđeno je da su svi koji imaju svojstvo javnog funkcionera dostavili podatke o dodijeljenim kreditima i stambenim jedinicama u redovnim godišnjim izvještajima. Nakon sprovedene provjere utvrđeno je da se nijesu stekli uslovi za pokretanje postupaka – navedeno je u rješenju.

Preciziraju da je u dva slučaja konstatovano da lica nijesu dostavila podatke o promjeni imovine, dok je za troje utvrđeno da je nastupila zastara. Ipak, ni te odluke nijesu dostavili.

Prema ocjeni Ane Đurnić iz Instituta Alternativa, ASK ne samo da je morala sačiniti ove odluke, već ih je, prema Zakonu o sprečavanju korupcije, morala i dostaviti na uvid javnim funkcionerima koje je provjeravala, a u onim slučajevima gdje je utvrdila kršenje zakona imala je i obavezu da ih proaktivno učini javnim, objavljivanjem na svojoj internet stranici. Na to sve ukazuje stav dva člana 39 zakona.

– Ovo nije prvi put da Agencija očekuje da joj se vjeruje na riječ i izbjegava svoje obaveze u pogledu obezbjeđivanja transparentnosti. Stoga ne čudi što je i poslije više od četiri godine postojanja ove institucije, povjerenje u njen rad na niskom nivou. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je krajem prošle godine objavila sama Agencija, čak skoro trećina građana, 29.4 odsto, ne vjeruje ovoj instituciji. U moru afera aktuelnih u Crnoj Gori, teško je reći koja je „najvažnija”. Svakako, afera „Stanovi” jeste nešto što je i te kako zaokupilo pažnju javnosti u prethodnoj godini i što bez sumnje zahtijeva izuzetnu pažnju organa vlasti i njihovu posvećenost da se svaki segment afere do kraja ispita i stavi na uvid javnosti – ističe Đurnić.

Agencija se, jasno je, kaže Đurnić, u istraživanje ove afere uključila nevoljno, pod pritiskom javnosti i pojedinih članova novog sastava Savjeta ASK.

– Ipak, na osnovu šturog saopštenja koje je nakon navodno sprovedene istrage izdala Agencija, čini se da se kontrola, ako je uopšte sprovedena, svela isključivo na to da li su funkcioneri prijavili kredite i stanove u svojim imovinskim kartonima ili ne. Međutim, ovaj odgovor da Agencija „nije u posjedu”, odnosno da nije ni donijela odluke za sve te funkcionere koje je navodno kontrolisala, dodatno ukazuje da ona kontrole nije ni sprovela, a da su „rezultati” istrage donijeti i saopšteni proizvoljno. Ljudi u Agenciji, a naročito njeno rukovodstvo, moraju biti svjesni da svaki put kad nešto sakriju od javnosti, podrivaju sopstveni integritet i integritet institucije u kojoj rade i daju javnosti za pravo da sumnja u njen rad – ističe Đurnić.

M.S.