Sklonište za žrtve trgovine ljudima, kojim rukovodi NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku od početka 2020. godine bio je dom za čak 40 korisnika, žrtava trgovine ljudima iz azijskih zemalja. Ta brojka predstavlja naglo povećanje u odnosu na 2019, kada je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova registrovano troje lica koje su bile žrtve trafikinga.
– U 2019. su otkrivena tri krivična djela trgovina ljudima (u 2018. je bio jedan slučaj), koja su prijavljena podnošenjem dvije krivične prijave i jedan izvještaja kao dopune krivične prijave, protiv tri lica, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinila krivično djelo trgovina ljudima, na štetu tri lica. Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je jedna krivična prijava protiv kosovskog državljanina zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo trgovina ljudima na štetu svoje maloljetne kćerke, na način što je zloupotrebom odnosa zavisnosti, vrbovao i prevozio, radi sklapanja nedozvoljenog braka, u cilju sticanja novčane koristi u iznosu od 5.000 eura. Podnijeta je jedna krivična prijava i jedan izvještaj kao dopuna krivične prijave protiv dva lica, državljanina Pakistana, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršila dva krivična djela trgovina ljudima, kroz radnu eksploataciju, odnosno dovođenjem u položaj sluge dva strana državljanina, takođe iz Pakistana. U ovom predmetu identifikovane su dvije žrtve trgovine ljudima, koje su smještene u licenciranu NVO, koja se bavi zaštitom žrtava – navodi se u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Izvršni direktor NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku
Mitar Radonjić kaže za „Dan“ da je 40 lica koja su bila u njihovom skloništu žrtve radne eksploatacije iz Azije. Uprava policije je početkom godine otkrila lica s Tajvana za koja je utvrđeno da su žrtve trgovine ljudima.
– Lica koja su bila smještena u naše sklonište postala su žrtve trafikinga zbog loših socijalnih prilika u porodici, obećanja dobrog i plaćenog posla, ali većina dolazi iz disfunkcionalnih porodica – navodi Radonjić.
On kaže da su priče svih žrtava slične.
– Svi su sličnih životnih prilika, ali u ovom slučaju nije bilo nasilja u smislu da su nasiljem natjerani na radnu eksploataciju – konstatuje Radonjić.
On navodi da aktuelna pandemija virusa korona može uticati, posebno na nasilje u porodici, ali i na trgovinu ljudima najviše na aspekt radne i seksualne eksploatacije upravo zbog toga što ljudi koji rade na crno ne mogu da rade i onda se traže alternativni načini preživljavanja. Radonjić ukazuje da ipak tokom pandemije nisu imali korisnika u skloništu.
âM.S.
Inspekcija nije naišla na žrtveInspekcija rada Uprave za inspekcijske poslove je tokom 2019. sprovodila inspekcijski nadzor u oblasti rada na suzbijanju nelegalnog rada i trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Izvršeno je ukupno 11.430 inspekcijskih nadzora, a utvrđeno 6.548 nepravilnosti.
– Efekti rada ove inspekcije evidentni su iz podatka da su 603 lica (206 stranaca i 397 crnogorskih državljana) zatečena u radu „na crno“, nakon preduzetih mjera Inspekcije rada, regulisala radno-pravni status u skladu sa zakonom o radu i o strancima. Inspektori rada nijesu identifikovali nijednu žrtvu eventualne trgovine ljudima kroz radnu eksploataciju. Realizovane su ukupno 342 zajedničke kontrole policije i inspekcijskih službi koje su u periodu ljetnje turističke sezone bile intenzivirane, tokom kojih nijesu identifikovali nijednu žrtvu trgovine ljudima – navode u inspekciji.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
