Predstavnici NVO učestvuju u radu savjeta koje formira Skupština, ali ni u jednom nemaju većinu, pa se njihovi predlozi često ne usvajaju jer većinu čine oni bliski odlazećoj vlasti, te se njihova uloga svela na statiranje, a kada su previše kritički nastrojeni, bivaju uklonjeni. To je do sada bila praksa, koja je primijenjena u Savjetu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), odakle je nezakonito razriješena Vanja Ćalović Marković, ali i u Savjetu RTCG, gdje je takođe suprotno zakonu razriješeno više članova, i to Goran Đurović i Nikola Vukčević, ali i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) u kojem je razriješen Darko Ivanović.

U Savjetu RTCG sada su ispred NVO članovi Goran Sekulović, Bojana Jokić i Milan Radović, u Savjetu ASK Momčilo Radulović i Zlatko Vujović, a u AEM-u Boris Raonić i Edin Koljenović.

Direktorica MANS-a i bivši član Savjeta ASK Vanja Ćalović Marković ocjenjuje da je i do sada nezavisnim predstavnicima NVO sektora bilo teško da dođu do članstva u savjetima nezavisnih institucija, jer su morali da prođu kroz filter Skupštine. Ona ističe da i onda kada bi se zaista desilo da neko nezavisan bude izglasan, neko ko ukazuje na probleme, on bi bivao smijenjen kao što se desilo u njenom i slučaju članova Savjeta RTCG.

– Takođe, kao član savjeta predstavnik NVO u većini slučajeva biva preglasan i ne može uticati suštinski na odluke, ali može ukazivati na probleme i u javnost iznositi informacije koje su od posebnog značaja. Veliki je problem i samo pitanje i da li su ljudi iz NVO birani po političkoj liniji, ali i tu je pitanje kapaciteta, jer mi imamo primjera da jedna NVO ima ljude u četiri ili pet savjeta. Opravdano se postavlja pitanje da li je realno da ta organizacija ima kapaciteta da pokrije sve to i kako su uspjeli da prođu politički filter u prethodnom periodu – izjavila je Ćalović Marković.

Ona je saglasna sa ocjenom da su predstavnici NVO odlazećoj Vladi služili kao paravan za predstavljanje Crne Gore kao demokratskog društva, iako civilni sektor nije imao dovoljno moći da utiče na neke procese.

– Prethodna vlast se otvorila za predstavnike NVO onda kada je opozicija bojkotovala institucije. To im je bio način da se prevaziđe nedostatak diskusije i pokrivali su se sa NVO koje su zloupotrijebljene – smatra Ćalović Marković.

Aktuelni član i predsjednik Savjeta ASK Momčilo Radulović ipak smatra da su članovi NVO uspjeli da nešto promijene. Kaže da je novi Savjet ASK uspio da se izbori za izmjenu zakonodavstva za dodjelu stanova, čije usvajanje se čeka, da ostvari mnogo bolju komunikaciju sa međunarodnom zajednicom, poveća nivo transparentnosti, a odlučnost reformama su pokazali i kroz vrlo pažljivi odabir direktora ASK, pošto su više puta ponavljali konkurs dok nisu dobili dobrog kandidata.

– ASK je sad suštinski drugačija od one u koju smo došli, jer smo uspostavili nove standarde, vrijednosti i prakse, i to možda ne vidi samo onaj ko neće iz političkih ili profesionalnih interesa – ističe Radulović.

Član Savjeta AEM Boris Raonić kazao je da nije na NVO da upravljaju institucijama, već da zastupaju interese i vrijednosti.

– Na civilnom sektoru je da predstavi dobru argumentaciju za određena pitanja i ne treba da se opterećuje da li će biti prihvaćena, odnosno da li će institucije svoj posao raditi na najbolji način. U tom smislu sam pola godine svoga rada posvetio na ukazivanju na sve ono što može da bude bolje, ali i pohvalama za brojne stvari koje su urađene dobro, što se moglo i vidjeti u izvještaju EU o Crnoj Gore – smatra Raonić.

Njegov kolega iz Građanske alijanse Zoran Vujičić je član Državne izborne komisije kao predstavnik NVO i smatra da civilne organizacije u komisijama i savjetima treba da na objektivan i nepristrasan način doprinose radu tijela i zastupaju interese i vrijednosti.

– Konkretno moj rad u DIK-u je bio usmjeren na povećanje transparentnosti rada same komisije kroz najave i objavljivanje svih zapisnika sa sjednica. Insistirao sam na prisustvo medija svim sjednicama od značaja i da komisija intenzivira komunikaciju sa građanima putem socijalnih mreža. Insistirao sam da se tokom izbornog procesa donose odluke koje su u skladu sa Ustavom i podnosio inicijative u tom smjeru. Takođe, ukazivao sam na potrebu da se raspiše poziv za štamparije koje su zainteresovane da se prijave po kriterijumima za štampanje glasačkih listića, a ne kao do sada da se radi ekskluzivno samo sa jednom. Na ovaj način je izabrana za štampanje listića štamparija čija je ponuda bila tri puta niža od najskuplje, čime smo uštedjeli novac građana – dodaje on.

M.S.

>Za ćutanje nema opravdanja
Goran Đurović je ocijenio da predstavnici NVO treba da čine većinu članova savjeta u javnom servisu, AEM, ASK-u i drugim samostalnim institucijama jer je to najbolji način da se institucije učine profesionalnim.

– Za ćutanje, tolerisanje nezakonitih radnji i neaktivnost sadašnjih članova Savjeta RTCG, AEM-a, ASK-a iz reda nevladinih organizacija ne može biti opravdanje što su u manjini. Ne može biti opravdanje njihova navodna nenametljivost jer su neki od njih skoro svakodnevno u medijima odakle šalju razne poruke građanima. Ukoliko ne rade dovoljno, ćute i misle da ne mogu da promijene ništa, onda bi bilo pošteno da se povuku iz organa u kojima sjede. Možda će sadašlji članovi savjeta, nakon promjene vlasti, imati više hrabrosti da javno govore o greškama u institucijama – zaključuje Đurović. Dali doprinos
Član Savjeta RTCG Milan Radović istakao je da je svojim prisustvom u tom tijelu doprinio širenju tema iz oblasti ljudskih i manjinskih prava.– Konkretno, zalagao sam se za objektivno informisanje i uvijek javno opominjao, tu sam predložio tijelo koje će pratiti informativu gdje su bili izabrani i predstavnici sindikata. Takođe sam tražio i prilagođavanje programskih sadržaja osobama sa invaliditetom, pa su političke emisije prevođene na znakovni jezik i filmovi prilagođavani za građane oštećenog vida. Značajan uticaj i podršku sam dao i kod izgradnje istraživačke redakcije i na moj predlog je usvojen sektor za razvoj koji treba da se bavi projektima... – kaže Radović. Skreće pažnju na probleme
Članica Savjeta RTCG Bojana Jokić smatra da nije lako objektivno ocijeniti sopstveni učinak, pogotovo ne u tijelu u kome ste samo jedan od devet članova, ali ono što tvrdi jeste da radi u skladu sa zakonom. Ona ističe da redovno skreće pažnju na probleme u RTCG kako bi građani znali ko ih i kako informiše.
– Učinak smo mogli vidjeti na primjerima mnogobrojne cenzure od strane uredništva i menadžmenta, kao i na našim javnim reakcijama i pritiscima da postupaju u skladu sa važećim propisima Javnog servisa. Mnogo puta, upravo zbog javnog djelovanja, makar ja, bila sam i izložena mnogim neprijatnostima, počevši od fizičkog izbacivanja iz zgrade RTCG, pa sve do pritužbi na moj javni rad o kojem su pisali urednici. Iako smo u manjini u svim ovim tijelima, to ne znači da je naš učinak mali ili zanemarljiv – izjavila je Jokić.