U Crnoj Gori je 2019. godine bespravno posječeno 6.576,83 kubika drvne mase, od toga u državnim šumama 6.140,75 kubika, a u privatnim 436,08, pokazuje analiza Organizacije Kod. Kako navodi Vuk Iković, koji je autor analize, jedan kubni metar drvne mase u prosjeku ima 750 kilograma, a to znači da je 2019. godine bespravno posječeno 4.932,6 tona drveta.

– Ova količina je definitivno veća jer smo tokom terenskih obilazaka ove godine evidentirali čiste sječe koje na terenu nijesu markirane kao nelegalne aktivnosti. Ne radi se o malim površinama i malom broju lokaliteta koje Uprava za šume nije obilježila kao mjesta bespravne sječe. Ovo upućuje na uključenost Uprave za šume u bespravnu sječu. Ukoliko je Uprava za šume napravila propust, onda inspekcija (ukoliko je radila posao za koji je plaćena) nije mogla a da ne evidentira šumsku krađu. Kako inspekcija ignoriše pozive grupa građana i dokazni materijal postavlja se pitanje svrhe postojanja inspekcije – upozorio je Iković.

Zabrinjavajućoj statistiki o ophođenju prema šumama tu nije kraj, jer Iković navodi da je Crna Gora prošle godine izvozila neobrađeno drvo sa ili bez kore po cijeni od 173 eura po toni, pa je shodno tome 2019. bespravna sječa koštala građane 853.343,69 eura.

– To je je 20 odsto budžeta Uprave za šume za 2019. godinu (budžet Uprave za šume za 2019. je iznosio 4.604.532,28). Ovo je direktna šteta koja nastaje krađom dubećih stabala. Pored direktne postoji i indirektna šteta, a ona može biti do deset puta veća od direktne štete. S tim u vezi izgubljena dobit i ekološka šteta 2019. je iznosila oko 8.500.000 eura, a što je više i od vrijednosti desetogodišnjeg izvoza namještaja koji je iznosio svega osam miliona eura. Shodno podacima Monstata o uvozu i izvozu drvnih sortimenata direktna šteta od bespravne sječe je 8,17 puta veća od izvoza neobrađenog drveta 2019. godine. Takođe, direktna šteta od bespravne sječe je 4,3 puta veća od ukupnog izvoza građevinske stolarije 2019. godine – upozorio je Iković.

On navodi da su koncesionari dobili šumu na korišćenje po nižoj cijeni (pet do 20 eura po metru kubnom) upravo da bi pored zdravih stabala uklanjali i bolesna tj. radili na očuvanju zdravlja šume.

– Pored toga ova niska cijena im omogućava da zaokruže proizvodnju tj. da pokrenu i dobiju finalni proizvod od drvne sirovine i tako povećaju zaposlenost lokalne zajednice. Još jedan od problema sa kojim se srijećemo u našim šumama je neuspostavljanje šumskog reda koji je propisan Pravilnikom o uspostavljanju šumskog reda. Prema ovom pravilniku podrazumijeva se preduzimanje i sprovođenje preventivnih mjera u šumama, koje se sprovode u sklopu uzgoja, zaštite i korišćenja šuma. Prema članu dva ovog pravilnika sječa stabala vrši se tako da smjer pada stabla bude u pravcu u kome će biti najmanje štete za podmladak i susjedna stabla, vodeći računa o smjeru izvlačenja šumskih sortimenata. Takođe, uz manje izuzetke sva posječena stabla četinara odmah nakon sječe treba okresati i koru sa debla, odnosno izrađenih šumskih sortimenata i panja oguliti – ističe Iković.

M.S.

---

Minus za minusom
Iković kaže da u Crnoj Gori godišnje nastaje oko 100.000 kubika drvnog otpada, a u procesu prevođenja izdanačkih šuma u šume visokog kvaliteta može se godišnje obezbijediti oko 250.000 kubika drvne mase.

– Ovo je dovoljna sirovina za 150.000 tona peleta godišnje, a to je oko 25 miliona eura. Toliko je upravo Crna Gora prihodovala za šest godina (od 2007. do 2012. godine) od koncesija za korišćenje šuma. Ukoliko bi iskoristili drvni otpad i biomasu koja nastaje uređivanjem izdanačkih šuma (300.000 kubika) dobili bi sirovinu dovoljnu za proizvodnju najmanje 180.000 tona iverice godišnje, odnosno oko 75 miliona eura, a upravo smo toliko uvezli namještaja 2019. godine. Hrvatska je 2019. godina od izvoza prerade drveta i proizvoda od drveta, plute, proizvodnje proizvoda od slame i pletarskih materijala, ne računajući namještaj, imala preko 738 miliona eura, a u isto vrijeme je uvezla oko 356 miliona eura ovih proizvoda. To znači da je ostvaren plus od preko 382 miliona eura. Crna Gora je iste godine izvezla svega dva miliona eura proizvoda od plute i drveta, a uvezla preko 30 miliona. Ostvaren minus od preko 28 miliona eura. Takođe, Crna Gora je tokom poslednjih deset godina uvezla gotovo pola milijarde eura namještaja, a izvezla svega osam miliona eura. Samo deseti dio od tog iznosa je dovoljno da se u drvopreradi i proizvodnji namještaja može zaposliti u narednih nekoliko godina i do 4.000 ljudi u 7-8 pogona ili manjih fabrika, dominantno na sjeveru države – ističe Iković.