Za potpuno razotkrivanje najvećih slučajeva moguće korupcije na visokom nivou neophodna je međunarodna saradnja i iskustvo stručnjaka kakvih u Crnoj Gori ili nema, ili su svoja znanja stavili u funkciju kriminalnih struktura, kazali su za „Dan” iz Savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou.
– U ovom trenutku Stručno tijelo Savjeta ispituje najveće slučajeve moguće korupcije na visokom nivou, uključujući Možuru, privatizacije Telekoma, Elektroprivrede, račune državnih organa u Prvoj banci, poslovanje slobodnih zona, šverc cigareta, oružja. Imajući u vidu kompleksnost tih predmeta, za njihovo potpuno razotkrivanje neophodna je međunarodna saradnja. Zbog toga Savjet intenzivno djeluje na dva kolosjeka: prikuplja dokumentaciju sa raznih adresa i radi na angažmanu stranih stručnjaka u više značajnih oblasti kao što su carina, poreska, pranje novca... objašnjavaju u Savjetu.
Odgovarajući na pitanje o pritužbama građana, iz Savjeta kažu da su dobili veći broj pritužbi i prijava.
– Neki od građana su željeli da sačuvaju anonimnost iz straha za svoju sigurnost. Po pravilu, što je veći slučaj, oni koji ga prijavljuju su u većem strahu od odmazde. Dio slučajeva koji se ne odnose na visoku korupciju smo dostavili nadležnim organima tražeći da po njima promptno postupaju, dok su veći predmeti u radu Savjeta.
Ono što nas veoma raduje jeste što već sada imamo vrijedne i kompetentne zviždače u nekoliko oblasti, čiji podaci su nam od velikog značaja. Zahvalni smo im na povjerenju i pozivamo sve one koji imaju saznanja o visokoj korupciji da nas kontaktiraju i dostave nam informacije i dokumentaciju, poručuju u Savjetu.
Objašnjavaju u odgovorima za „Dan” da je Stučno tijelo Savjeta uspostavljeno nakon prvobitnog sagledavanja stanja u ključnim oblastima, jer je zaključeno da će obim i intenzitet posla bili znatno uvećani zbog problema sa dokumentacijom.
– Dio dokumentacije je uništen ili dislociran, pa je u mnogim arhivama gotovo nemoguće naći podatke starije od dvije godine ili informacije o ključnim sumnjivim slučajevima. Sa druge strane, dio podataka je morao ostati sačuvan u bazama podataka, kao i arhivama institucija koje nijesu dio izvršne vlasti, pa Stručno tijelo Savjeta radi na identifikovanju svih potencijalnih kanala od kojih se mogu dobiti dokumenta koja je uništila prethodna izvršna vlast, kažu u Savjetu odgovorajući na pitanje o saradnji sa institucijama izvršne vlasti i eventualnim problemima sa kojima se susreću.
Na čelu Savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou je
Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorka MANS-a, dok su članovi
Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade,
Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja,
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa, i
Milan Popović, profesor Univerziteta Crne Gore.
M.M.K.
Stručno tijelo se bavi i stanovima– Upravo zbog problema sa kojima su se susreli nadležni organi u obezbjeđivanju dokumentacije o dodjeli stanova i kredita visokim funkcionerima, sudijama i tužiocima u prethodnom periodu, Stručno tijelo Savjeta bavi se i tim slučajem, navode u odgovorima u Savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou.