Deficit budžeta za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 34,1 milion eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a, dok je budžetski deficit samo u februaru iznosio 12,9 miliona eura, pokazuju podaci iz Biltena Centralne banke.
Deficit budžeta za ovu godinu planiran je u iznosu od 274 miliona eura i veći je od planiranog deficita u 2015. godini za 38 miliona eura ili 16,17 odsto. Nivo deficita planiran je na iznos od 7,1 odsto BDP-a.
Izvorni prihodi budžeta i državnih fondova u februaru, prema procjeni Ministarstva finansija, na čijem je čelu Radoje Žugić, iznosili su 95,7 miliona eura ili 2,5 odsto procijenjenog BDP-a ( 3.787,5 milijardi eura) i bili su za 5,2 odsto viši u odnosu na plan, dok su u odnosu na februar 2015. godine zabilježili rast od 10,3 odsto.
Najznačajnija negativna odstupanja u odnosu na plan, u toku februara, ostvarena su kod donacija i transfera, taksi i ostalih prihoda.
– Izdaci budžeta (ukupni izdaci umanjeni za otplatu dugova) u februaru su iznosili 108,6 miliona eura, ili 2,9 odsto BDP-a, što je za 0,6 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, a za 24,7 odsto niže u odnosu na plan. Najveće izvršenje izdataka zabilježeno je kod izdataka za penzije (32,7 miliona eura) i bruto zarade (30,5 miliona eura) – navedeno je u Biltenu CBCG.
U februaru je, prema podacima CBCG, kapitalni budžet iznosio 1,5 miliona eura.
Veljko Vasiljević (DF) smatra da je kompletan ekonomski sistem Crne Gore neodrživ, te da se ne zasniva na realnim prihodima i proizvodnji.
– Čim sistem ne stoji na zdravim nogama, normalno je da postoji budžetski deficit. Zbog toga se Crna Gora svakog dana zadužuje, u prosjeku, između 1,2 i 1,8 miliona eura. Kompletan ekonomski sistem zasniva se na stalnom podizanju i reprogramiranju kredita – rekao je Vasiljević.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je da se budžetski deficit može podijeliti na planirani i neplanirani.
– Planirani budžetski deficit od 274 miliona eura, koji kao da je normalan i očekivan, međutim, imamo još dodatnog neplaniranog deficita u vidu naknada za majke sa troje i više djece, zatim i naknade koje će ići za kontrolore po leks specijalisu, za koji pretpostavljam da će biti usvojen i da će država i to morati da plati. Možda se ne radi o nekom velikom iznosu, ali u svakom slučaju, radi se o dodatnim troškovima koji nijesu bili planirani, a što automatski ide u deficit. Najava da ćemo naplatiti nešto više poreza nego što je planirano, može da stoji, ali sumnjam da će to biti dovoljno za pokriće deficita, a posebno sumnjam da će moći da se pokrije neplanirani deficit. Mi još uvijek ne znamo precizno koliko će se trošiti za socijalna davanja, odnosno za te naknade, niti znamo koji je to iznos, niti koliko će se do kraja godine pojaviti novih rješenja, odnosno korisnika naknada – rekao je on.
Lekić smatra da je rebalans budžeta neminovan, ali da je sve ostavljeno za neka kasnija vremena.
– Kao da očekujemo da sve to rješava neka buduća vlada, poslije 9. oktobra. Takođe i priča da ćemo sve to nadoknaditi emisijama raznih obveznica, što na međunarodnom, što na domaćem tržištu, mora da se stavi u kontekst da nema više novog zaduživanja i da nećemo moći da ulazimo u neke dodatne kreditne aranžmane – rekao je Lekić.
J.V.
Bolja naplata poreza
U strukturi izvornih prihoda u februaru najveće učešće od 58,2 odsto ostvarili su prihodi od poreza, zatim doprinosi 37,7 odsto, ostali prihodi 1,6 odsto, naknade 1,3 odsto, takse 0,9 odsto, donacije 0,2 odsto i primici od otplate kredita i sredstva prenesena iz prethodne godine 0,1 odsto.
– Prihodi od poreza su u februaru bili viši od planiranih za 8,5 odsto, a u odnosu na isti period prethodne godine viši za osam odsto. Naplata akciza ostvarena je u iznosu od 10,5 miliona eura, što je u odnosu na plan za februar više za 3,5 odsto, a u odnosu na isti mjesec 2015. godine više za 5,9 odsto – navedeno je u Biltenu CBCG.