Sektor poreske policije predviđen je aktuelnim pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Ministarstva finansija, tako da nema zakonske prepreke da taj resor počne sa radom, pokazuje dokument u koji je „Dan” imao uvid. Do usvajanja nove sistematizacije koja je više od godinu dana na čekanju, između ostalog, i zbog resora poreske policije, postoji osnova za njen rad, ali ne i volja nadležnih da konačno dođe do formiranja tog resora i eventualnog smanjenja poreskog duga i obračuna sa najvećim poreskim dužnicima.
Za direktora poreske policije putem javnog konkursa prije godinu dana izabran je bivši službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Miodrag Mićo Martinović, a samo nekoliko dana nakon toga bivši ministar finansija Radoje Žugić donio je odluku da se iz sistematizacije izbaci taj sektor. Takva Žugićeva odluka izazvala je veliki revolt, pa je stopirao tadašnji predsjednik Vladine komisije za ekonomska pitanja Vujica Lazović. Novom sistematizacijom u odnosu na postojeću, osim ukidanja poreske policije, predviđeno je i novih sto radnih mjesta u oblasti finansija.
Spornu sistematizaciju je nekoliko mjeseci nakon toga spopirao ministar finansija iz redova opozicije Raško Konjević koji je zbog visokog poreskog duga naložio formiranje resora policije koji bi djelovao u okviru Poreske uprave.
Sa druge strane, direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša tvrdi da nema ništa protiv resora poreske policije, ali da ne djeluje u okviru PU već kao zaseban organ. Mugoša je u više navrata poručivao da će iako su pooštrene mjere za naplatu poreza tužilaštvo treba da se bavi onima koji krše zakon, a ne policija. Iz Poreske uprave su više puta saopštavali da zahtjev ministra finansija za formiranje poreske policije nije utemeljen na pozitivnim zakonskim propisima Crne Gore i direktivama Evropske unije o organizaciji državne uprave. Međutim, iz Ministarstva finansija dopisom su još u oktobru prošle godine obavijestili PU da bi formiranje sektora za poresku policiju moglo da doprinese efikasnosti naplate javnih prihoda i uspostavljanju poreske discipline, te da su članom 91a Zakona o poreskoj administraciji propisane istražne radnje koje može sprovoditi Poreska uprava.
Sada formiranje sektora poreske policije zavisi od aktuelnog ministra finansija Darka Radunovića. On je odmah po stupanju na funkciju kazao da Poreska policija može da radi u okviru ovlašćenja predviđenih zakonima o poreskoj administraciji i o krivičnom postupku.
Sve zemlje u regionu, mimo Crne Gore, imaju poresku policiju i ona radi u sastavu Poreske uprave. Ovlašćenja poreske policije su borba sa privrednim kriminalom, sivom ekonomijom i sa utajivačima poreza. U svim zemljama regiona je nakon formiranja poreske policije došlo do smanjenja poreskog duga.
Od 777 miliona eura svega je 236 miliona eura naplativo. Od 2010. godine poreski dug u Crnoj Gori enormno raste. Na kraju 2010. godine evidentiran je dug od 296 miliona eura, koji je u međuvremenu enormno rastao, pa je na kraju 2015. godine iznosio 587 miliona eura. Rekordan rast zabilježen je u 2014. godini kada je poreski dug porastao za preko sto miliona eura. U tom periodu Poreska uprava promijenila je tri direktora.
B.Ma.
Planirano devet novih sektora
Sistematizacijom Poreske uprave, koja je planirana dvije godine, predviđeno je formiranje devet novih organizacionih cjelina, i to područna jedinica Kotor sa ekspoziturom Tivat, ekspoziture Gusinje i Petnjica, sektor za ljudske resurse, odjeljenje za upravljanje rizicima, odjeljenje za unutrašnju kontrolu i odjeljenje za razvoj poreskog sistema, kao i odsjek za međunarodnu saradnju i odsjek za elektronske poreske prijave. Tim novim odjeljenjima bi se sistematizovalo ukupno 29 novih radnih mjesta.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.